Bioblast Sezona 2 #001 Genska terapija i retke bolesti

Bioblast

Gosti: Dragana Vidović, molekularni biolog, doktor biomedicinskih nauka, doktorirala je na Medicinskom fakultetu na Univerziteta u Luvenu u Laboratoriji za molekularnu virusologiju i gensku terapiju i Ana Pataki, sociolog, zastupnik prava pacijenata za retke bolesti i kancere u pedijatrijskoj populaciji, Co-creator & Host Rare&Share podkasta o retkim bolestima https://rareandshare.net/

Ideja ove epizode bila je da približimo značenje genske terapije opštoj populaciji i da istaknemo pozitivne primere genske terapije kod nas i svetu i kako je to uticalo na zajednicu pacijenata sa retkim bolestima. Poslušajte i saznajte šta je genska terapija, koji tipovi danas postoje, kako se razvijala ova mlada terapisjka disciplina, koja su bila njena ograničenja i kakvi su pozitivni primeri primene koja je veoma česta u oblasti retkih bolesti. Takođe, šta znači biti zastupnik prava pacijenata za retke bolesti i koliko je rana detekcija i mogućnost za pravovremenu primenu genske terapije važna za pacijente i članove njihovih porodica sa različitih društvenih aspekata. Pomenuli smo cistična fibroza kao prototip oboljenja koje bi trebalo da bude izlečivo genskom terapijom, zašto još uvek nije i kakve su nade za budućnost. Objasnili smo nevirusne (lipozomi) i virusne vektore i njihova tehnološka ograničenja za primenu u genskoj terapiji. Istakli smo koliko ja važna komunikacija izmedju lekara i razmena znanja u ovoj oblasti, šta za ceo region registar obolelih i baza retkih bolesti https://retkebolesti.com/ i koliko su važne konferencije koje organizuju udruženja pacijenata, a na kojima pacijanti mogu lekarima i donosiocima odluka preneti svoje potrebe i zahteve vezane za ekonomska ulaganja i dostupnost medicinskih procedura. Dali smo i objašnjenje zašto su genske terapije jako skupe i šta iza toga stoji, put od akademske zajednice preko farmaceutskih kompanija do korisnika genske terapije. Za kraj svetao pogled na budućnost primene genske terapije i važnost komunikacije na raznim nivoima za veću dostupnost genskih terapija kod nas.

Fantasy Podcast 24: Gejbriel u tim, Kataš na klupi I SPORT KLUB KOšarka

Sport Klub Podcast
Program Sport Kluba možete da pratite uz SBB, a ukoliko niste još korisnik SBB usluga na EON i Total TV platformama.
Program Sport Kluba možete da pratite uz SBB, a ukoliko niste još korisnik SBB usluga na EON i Total TV platformama. Više informacija možete da pronađete na ovom linku: https://sbb.rs/eon-paketi/

➜ Vesti i informacije pratite na Sport Klub sajtu: https://goo.gl/F8xhUR

👉 Pratite Sport Klub na društvenim mrežama:

▶ Facebook: https://www.facebook.com/sportklub
📷 Instagram: https://www.instagram.com/sport.klub
⌨ Twitter: https://www.twitter.com/sportklub
🎧 TikTok https://www.tiktok.com/@sportklub_
🔔 Sport Klub Sajt: https://sportklub.n1info.rs/

#sportklub
———————————————————————————————————

⏩ Svako postavljanje video materijala (klipova, stream-ova…) bićemo prinuđeni da prijavimo YouTube administratorima. To može rezultovati i trajnim gašenjem Vašeg kanala od strane YouTube-a ili tužbe od strane United Media Production d.o.o. Beograd.⏪

EP216: 1,5 miliona korisnika posle – kako je nastala Yettel aplikacija?

Netokracija Office Talks
Mobilna aplikacija kompanije Yettel ima preko 600.000 nedeljno aktivnih korisnika i niz funkcionalnosti koje donose različite benefite korisnicima.

Mobilna aplikacija kompanije Yettel ima preko 600.000 nedeljno aktivnih korisnika i niz funkcionalnosti koje donose različite benefite korisnicima. O njenom nastanku i razvoju razgovaramo u novoj epizodi Office Talks podkasta. 

Jovan Blažić i Marija Stojanović su nam detaljno govorili o tome na koji način je izgledao rad na razvoju same aplikacije unutar kompanije ali i na koje izazove su nailazili i kako su ih prevazilazili.

Osim toga, sa njima smo razgovarali o tome koji to sve benefiti i rešenja zapravo izdvajaju Yettel aplikaciju od ostalih konkurentnih rešenja na tržištu koja dolaze od drugih telco operatera. 

Takođe, naši gosti su nam otkrili i planove za razvoj aplikacije u narednom periodu. Ostanite sa nama do kraja epizode i saznajte koji su planovi kompanije Yettel kada je reč o upotrebi AI tehnologije i zašto nastoje da funkcionišu kao softverska kompanija.

00:00 – Office Talks intro 
01:17 – Početak digitalne tranzicije 
05:11 – Rad na aplikaciji „u pozadini“
13:41 – Prednost u odnosu na konkurenciju  
22:35 – Razvoj aplikacije u narednom periodu 
26:36 – Fokus na upotrebi AI rešenja 
35:26 – Budući poslovni planovi za Yettel 

_______________

📺 SUBSCRIBE NA NETOKRACIJA YOUTUBE
Klikni ovde ► https://bit.ly/NetokracijaYouTube

🎧 SLUŠAJ OFFICE TALKS
Apple Podcasts ► https://bit.ly/OfficeTalksApple
Deezer ► http://bit.ly/OfficeTalksDeezer
Pocket Casts ► https://bit.ly/OfficeTalksPocket
Spotify ► https://bit.ly/OfficeTalksSpotify
Google Podcasts ► https://bit.ly/OfficeTalksGoogle

📫 NETOKRACIJA NEWSLETTER
Svakog utorka u tvom inboxu ► https://netokracija.rs/newsletter

🔗 POVEŽI SE SA NETOKRACIJOM
Twitter ► https://bit.ly/3SuOq1E
Facebook ► https://bit.ly/3SyuWti
LinkedIn ► https://bit.ly/3u72dl7

Radar Forum, studentkinje Iva Kojić i Anđela Baković: Naša glavna poruka ostaje – nije nadležan

Nova.rs
U trećoj epizodi Radar Foruma koji vode studenti, Iva Kojić, apsloventkinja na Fakultetu političkih nauka, ugostila je koleginicu Anđelu Baković sa Stomatološkog fakulteta, a njih dve podelile su utiske o blokadama i protestima u kojima obe učestvuju već duže od dva meseca.
U trećoj epizodi Radar Foruma koji vode studenti, Iva Kojić, apsloventkinja na Fakultetu političkih nauka, ugostila je koleginicu Anđelu Baković sa Stomatološkog fakulteta, a njih dve podelile su utiske o blokadama i protestima u kojima obe učestvuju već duže od dva meseca.

Studentski protesti širom Srbije predstavljaju ključni društveni fenomen, složne su Iva i Anđela, simbolizujući izlazak akademske zajednice van univerzitetskih krugova u širi politički kontekst.

Blokada Autokomande, naglašavaju studentkinje, bila je trenutak kada su studenti jasno pokazali organizovanost, solidarnost i odlučnost u svojim zahtevima, uprkos pokušajima vlasti da diskredituje pokret, i kroz insinuacije o inostranim uticajima. Ipak, institucionalni odgovor na proteste ostaje minimalan, što dodatno potvrđuje stepen ignorisanja studentskog bunta.

„Blokada autokomande bila je apsolutan pokazatelj toga da li smo mi manjina ili nismo manjina. Mi smo pokazali do sada da ne podlažemo pritiscima. To nije jezik koji mi govorimo“, kaže Iva Kojić.

Sagovornice su otvorile i važnu temu medijskog tretmana protesta, odnosno ulogu javnog servisa u oblikovanju javnog mnjenja. RTS, kao ključna državna medijska institucija, nije uspeo da održi profesionalnu nepristrasnost, već je aktivno doprineo održavanju narativa koji minimizuje značaj njihovih akcija. Time se dodatno potvrđuje potreba za transparentnijim informisanjem i većim pritiskom na javne institucije da odgovorno obavljaju svoju ulogu u društvu.

Osvrnule su se i na sve učestalije nasilje kojem su studenti izloženi na ulicama, napominjući da samo jedna strana može da utiče da se ono definitivno okonča.

„Dok na televiziji bude postojala bar jedna osoba koja će na taj vid nasilja klimati glavom i to predstavljati kao njihovu slobodu kretanja, a ne kao napad na studente, mislim da će ti ljudi nastaviti tako da se ponašaju“, poručila je Anđela Baković.

Konačno, razgovor se fokusirao i na same studentske zahteve, koji su u zvaničnim izjavama vlasti proglašeni ispunjenim. Iva i Anđela jasno demistifikuju ovu tvrdnju – dokumentacija koju su analizirali stručnjaci nije potpuna, odgovorni za napade na studente nisu procesuirani, a budžet za obrazovanje nije povećan u traženoj meri. Te činjenice ukazuju na širi obrazac simulacije reformi bez stvarnog rešavanja problema, čime se vlast nada da će protesti postepeno izgubiti zamah. U tom kontekstu, studentski pokret postaje ne samo borba za obrazovne standarde, već i šira inicijativa za redefinisanje odnosa između društva i sistema.

„Predsednik nije nadležan i to je zapravo jedna od najvažnijih naših poruka. Mi ne želimo da živimo u sistemu u kome su institucije zamrznute, u sistemu gde mi nemamo mogućnost da se obratimo tužilaštvu i da očekujemo da tužilaštvo i sud deluju u korist građana i u korist naše države“, dodaje studentkinja FPN.

Reciklaža REM-a

Radio Peščanik
7 kandidata koji su ušli u uži krug za izbor članova Saveta REM-a povuklo je svoje kandidature.
7 kandidata koji su ušli u uži krug za izbor članova Saveta REM-a povuklo je svoje kandidature. Govore Dubravka Valić Nedeljković, Saša Mirković, Željko Hubač, Dušan Aleksić, Rodoljub Šabić, Aleksandra Krstić i Maja Stojanović.