Jutarnji program za Srbiju – juni/lipanj 29, 2022

Jutarnji program za Srbiju - RSE

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.

 

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.

 

Jutarnji program za Srbiju

Jutarnji program za Srbiju - RSE

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.

 

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.

 

107 – Svetla dreg pozornice

Reaguj!
Svetla, kostimi, performans, muzika, kabare – elementi su dreg scene, kao i neprihvatanje odnosno nerazumevanje dreg kraljeva i kraljica na umetničkoj sceni i van nje.

Alternativni umetnički pravac koji i dalje izaziva kontroverze, a podrazumeva svakodnevne stvari – nakit, šminku, štiklu, haljinu. Međutim, dreg kultura ispod jake šminke krije mnogo dublje poruke, a njome može da se bavi svako – čak i strejt osobe.

Rod – pol – dreg

Dreg kraljevi i kraljice ne moraju nužno da budu iz LGBT+ zajednice, ali uglavnom jesu. Nikola Planojević iz organizacije “Da se zna” navodi da je dreg kultura i nastala kao nešto što je kvir (LGBT+) kultura, a karakteriše se tako zato što se suprodstavlja normama i standardima tradicionalnog društva.

“Danas, dregom može da se bavi bilo ko, bez obzira na rodni identitet i sekusalnu orijentaciju. Ono što je bitno je ono što se ispoljava, odnosno sam taj čin performansa,” navodi Planojević.

Andrej Ostroški, odnosno Dekadenca, objašnjava razliku između transrodnosti, transvestizma i drega. On dreg objašnjava kao grana alternativne perfomativne umetnosti.

“Transrodnost je stvar identiteta i pojedinca, pojedinke. Transvestitizam je prosto nešto što rade ljudi za privatne potrebe. A dreg je za javnost. To je prosto performativna stvar i to je nešto preterano, prenaglašeno, zabavno,” objašnjava Ostroški.

Umetnica i dreg kraljica Sonja Sajzor vidi dreg kao umetnost koja objedinjuje više pristupa i znata. A kada je u pitanju rod i pol – dreg prevazilazi ideju roda.

“Za mene je dreg umetnost koja objedinjuje grupu umetnosti kao što su šminkanje, friziranje, vlasuljarstvo, stilizovanje kose, dizajn kostima, šivenje kostima, nastup uživo. Neki dreg

performeri više sebe ni ne zovu dreg kraljicama – već performerima, jer ni ne izgledaju kao ljudska već kao mitska bića,” navodi ova umtenica.

I kao i Sonja Sajzor što govori o prevazilaženju roda i pola u dregu, tako i Filip Rađenović, odnsono, Kilix Uma, govori o vizuelnim identitetima.

Mislim da je važno napomenuti da dreg nema veze sa tranformacijom nužno da je u pitanju prelazak iz muškog vizuelnog identiteta u ženstveni vizuelni identitet, da to može da bude apsolutno jedan izraz koji nema veze sa rodom i polom i sa jednom potpunom slobodom igranja neke svoje mašte uživo, i da nema veze nužno ni sa seksualnošću, nego da bi to trebalo da bude jedna lepa sloboda umetničkog izraza,” objašnjava Rađenović.

Zašto dreg?

Dreg kraljica Markiza de Sada objašnjava kako dreg može biti jedan veoma važan instrument, prostor u kom možemo da skrenemo pažnju na određene stvari o kojima se malo ili nimalo priča.

“Nekakva rekontekstualizacija je jako važna iz domena kvir i feminističke perspektive i tu vidim dreg kao značajnu alatku ili kao jednu mogućnost da se zapravo o nekim stvarima progovori daleko glasnije nego što se to inače čini u svakodnevnom životu,” navodi ova umetnica.

Sonja Sajzor pak objašnjava da je dreg spada u alternativnu scenu iz više razloga, što njoj odgovara, jer ljudi i nisu senzibilisani i nemaju razumevanja prema ovoj sferi izražavanja. Objašnjava da je dreg mnogo više od odeće.

“Dekadencu i mene su za ovih 10 godina prilazili i pitali za tako neke intervjue, emisije na televiziji, novine, tabloide – koji su senzacionalistički. Mi smo to odbijale, jer ti ljudi neće razumeti šta mi radimo. Oni će samo biti iz fazona ‘Vidi ovog trandžu, obukao se u žensko!’ Njima je samo taj aspekt taj interesantan,” kaže Sajzor.

Kraljevi i kraljice svih zemalja- ujedinite se

“Dragoslavija” je naziv neformalnog, umetničkog, regionalnog kolektiva nastalog pre dve godine za za vreme panedmije, kada je grupa slovenačkih performera odlučilo da napravi onlajn šou na kome će se predstaviti artisti iz regiona. Prva “Dragoslavija” bila je održana na Praznik rada kada je nastupalo desetak umetnika. U naredne dve godine napravljeno je oko 17 šou programa u kojima je učestvovalo oko 50 umetnika. Dekadenca se priseća kako je počelo.

“Napravljeno je sa ciljem da se mi umrežimo i povežemo, posebno u toj situaciji kada nismo mogli uopšte nigde da izlazimo i da radimo nešto uživo pred publikom, da nekako stvaramo i dalje našu dreg umetnost,” prepričava.

Ona dodaje da nakon dva godine, kada je pomalo počeo da se otvara ceo svet, pa i balkanski region, “Dragoslavija” je prvi put bila održana uživo u okviru Kvirhana festivala u Sarajevu. Sledeća je bila u Ljubljani. Nešto ambicioznija ideja bila je okupiti se u Beogradu početkom juna gde je nastupalo oko 20 performera.

“Eto tu smo i stvaramo zajedno. To je nekako bio cilj – da se povežemo u motou ‘Dragoslavije’, a to je u sestrinstvu i jedinstvu,” zaključuje ova umetnica.

Podkast proizvele Aleksandra Bučko, Sanja Kosović, Irena Čučković, Iva Gajić i Sanja Đorđević.

Muzika korišćena u prilozima u podkastuje sa sajta pixabay.com (Musictown), Sonja Sajzor, i Misha Mashina i Mashtrakala za uvod i odjavu.

Ovaj podkast je nastao uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj ove epizode isključiva je odgovornost podkasta Reaguj i ne odražava nužno stavove Evropske unije, kao ni Mreže za izveštavanje o različitosti 2.0.

UKV s01e03: Od Kevina do Borjana | UTORAK KOD VLADE | SPORT KLUB FUDBAL

Sport Klub Podcast
UKV s01e03: Od Kevina do Borjana | UTORAK KOD VLADE | SPORT KLUB FUDBAL

Da biste gledali SVE kanale SPORT KLUBA na svim uređajima (TV, PC, mobilni telefon, tablet…) potrebni su vam samo internet i EON aplikacija (https://www.eon.tv).

UKV s01e03: Od Kevina do Borjana | UTORAK KOD VLADE | SPORT KLUB FUDBAL

Da biste gledali SVE kanale SPORT KLUBA na svim uređajima (TV, PC, mobilni telefon, tablet…) potrebni su vam samo internet i EON aplikacija (https://www.eon.tv).
➜ Vesti i informacije pratite na Sport Klub sajtu: https://goo.gl/F8xhUR

👉 Pratite Sport Klub na društvenim mrežama:

▶ Facebook: https://goo.gl/rujxyB
📷 Instagram: https://goo.gl/fjzJpp
⌨ Twitter: https://goo.gl/1DTJQW
🎧 Mixcloud: https://goo.gl/tw6tCe
🔔 Sport Klub Sajt: https://goo.gl/F8xhURF8xhUR

#sportklub
———————————————————————————————————

⏩ Svako postavljanje video materijala (klipova, stream-ova…) bićemo prinuđeni da prijavimo YouTube administratorima. To može rezultovati i trajnim gašenjem Vašeg kanala od strane YouTube-a ili tužbe od strane United Media Production d.o.o. Beograd.⏪

Radio Galaksija #153: Hardver i softver u Svemiru II (Uroš Milićev i Stevan Golubović) [28-06-2022]

Radio Galaksija

U ovoj epizodi nastavljamo sa pričom o razvoju hardvera i softvera i primenama u svemirskoj industriji. Prošli put smo pričali o Apolo programu, a ovde se priča nastavlja razgovorom o o komunikaciji u svemiru, enkripiciji i dekripciji signala u svemiru, o nekim od najzanimljivijih bug-ova u hardversko-softverskim sistemima na svemirskim misijama i o savremenoj tehnologiji i pristupima koji se koriste u svemirskoj tehnologiji danas, kako u privatnim svemirskim kompanijama poput SpaceX-a, tako i u ostalim institucijama svemirske industrije. 

Gosti su bili Uroš Milićev i Stevan Golubović

Support the show

Otvoreni studio – jun 28, 2022

Otvoreni studio - Podkast Glasa Amerike
Otvoreni studio je TV emisija Glasa Amerike koju emitujemo svakog radnog dana od 22 sata po srednje-evropskom vremenu.
Otvoreni studio je TV emisija Glasa Amerike koju emitujemo svakog radnog dana od 22 sata po srednje-evropskom vremenu. Uz vesti dana, gledaoci mogu da očekuju intervjue, izveštaje, analize i reportaže o ekonomskim, društvenim, naučnim i kulturnim zbivanjima u SAD, regionu i šire.

Digitalni ekosistemi | Natali Delić | DigiTalk EP64

Digitalk.rs
Digitalna ekonomija nam donosi neke nove odnose i modele poslovanja koji menjaju način kako biznisi danas funkcionišu.
Digitalna ekonomija nam donosi neke nove odnose i modele poslovanja koji menjaju način kako biznisi danas funkcionišu. Digitalni ekosistemi su jedan od načina kako danas možete da gradite svoje poslovne vizije koje u svom centru imaju korisnike.
U razgovoru sa Natali Delić, razgovarali smo o tome šta zapravo predstavljaju digitalni ekosistemi, kako funkcionišu, te smo na osnovu primera iz prakse, kako globalnih poput Amazona i Apple-a, tako i na primeru digitalnog ekosistema kompanije Telekom Srbija predstavili ovaj napredni način građenja poslovne vizije koji u svoj epicentar stavlja upravo korisnika i kontinualno stvara nove vrednosti za njega.

https://mts.rs/
https://www.linkedin.com/company/mts-business/

Digitalni ekosistem – šta je to i čemu to služi?

Digitalni ekosistem je kao luk…

Natali Delić, Direktor direkcije za strategiju i digital @ Telekom Srbija – https://www.linkedin.com/in/natalidelic/

Teme u epizodi:
– Uvod i predstavljanje
– Šta je to digitalni ekosistem i čemu to služi?
– Zašto verujemo da je to pravi način za kreiranje vrednosti za korisnike?
– Šta je vrednost za korisnike koju stvara digitalni ekosistem
– Primeri odakle dolazi inspiracija da se na ovaj način organizuje poslovanje
– Amazon web servisi
– Primer Apple ekosistema
– Koje su to lekcije iz primera Amazona i Apple-a naučene i koje želite da integrišete u vaš digitalni ekosistem?
– Koji su izazovi upravljanja digitalnim ekosistemom?
– Zašto digitalno doba zahteva partnerstva?
– Izazovi plasiranja poslovnih rešenja kroz digitalni ekosistem
– Šta nam donosi budućnost i kakve još ekosisteme možemo očekivati
– Gde se mi to krećemo kao digitalna ekonomija?

Prijavite se na naš YouTube kanal: https://bit.ly/3uWtLES

Posetite naš sajt i prijavite se na našu mailing listu – https://www.digitalk.rs

Pratite DigiTalk.rs na društvenim mrežama:
Facebook: https://www.facebook.com/Digitalk.rs
Instagram: https://www.instagram.com/digitalk.rs/
Linkedin: https://www.linkedin.com/company/digitalkrs

Veliku zahvalnost dugujemo kompanijama koje su prepoznale kvalitet onoga što radimo i odlučile da nas podrže i daju nam vetar u leđa:

1. Pokrovitelj podkasta:
MTS – https://mts.rs/

2. Partneri podkasta:
– OTP banka – https://www.otpbanka.rs/
– kompanija Mastercard – https://www.mastercard.rs/sr-rs.html
– kompanija Idea – https://online.idea.rs/
U Ideinoj online prodavnici unesite promo kod digitalk500 i očekuje vas 500 dinara popusta prilikom vaše online kupovine!

3. Prijatelj podkasta:
Izdavačka kuća Finesa – https://www.finesa.edu.rs/
U ovoj epizodi podelićemo dve knjige ’’To nikad neće upaliti’’ izdavačke kuće Finesa onima koji budu najbrži i najkreativniji sa komentarima, a možete nam slobodno pisati i na info@digitalk.rs i direktno nam uputiti komentar, sugestiju ili primedbu.
Takođe, svi oni koji na Finesinom websajtu poruče knjige i unesu promo kod digitalk dobiće 10% popusta na već snižene cene izdanja na sajtu: https://www.finesa.edu.rs/