098 – Femicidi u Srbiji – znak da je sistem zakazao

Reaguj!
Femicid ili ubistvo žene samo zato što je žena prema mišljenju stručnjaka motivisano je mržnjom, prezirom i osećajem vlasništva i nadmoći nad ženama.

Femicid ili ubistvo žene samo zato što je žena prema mišljenju stručnjaka motivisano je mržnjom, prezirom i osećajem vlasništva i nadmoći nad ženama.

U martu 2022. godine su u nedelju dana u Srbiji ubijene četiri žene. Prema izveštavanju medija, u Zaječaru je ženu ubio komšija nakon nekoliko godina konstantnog maltretiranja, koje je više puta prijavila nadležnima. Žena iz Vranja preminula je u bolnici nakon što je suprug izboo nožem, a dve žene iz Beograda i Smederevske Palanke ubili su sinovi. U istom periodu, mediji su izvestili o najmanje sedam pokušaja femicida i nasilja prema ženama. Dok se sve ovo dešava, institucije nadležne za sprečavanje i borbu protiv nasilja prema ženama ne reaguju, niti se obraćaju uznemirenoj javnosti.

Skoro svaki femicid je mogao biti sprečen i svaka institucija ima odgovornost i obavezu da radi na sprečavanju femicida, navodi se u zahtevu Udruženja građanki FemPlatz i preko 60 partnerskih organizacija.

Kosana Beker iz FemPlatza ističe da postoji zakonom utvrđen lanac institucija koje bi trebalo da reaguju i rade ne sprečavanju nasilja u porodici. Navodi da su naši zakoni dobri, ali da uvek postoji prostora za pobojšanje.

“U tom lancu su zaduženi policija, tužilaštvo i centri za socijalni rad – primarno. E sad, nakon toga tu su i zdravstveni sistem, i obrazovni sistem, i sudovi na kraju kada to dobija neki epilog, ali ove tri institucije su glavne”, objašnjava naša sagovornica.

U istraživanju “Društveni i institucionalni odgovor na femicid u Srbiji” čije su, pored naše sagovornice Kosane Beker, autorke i Slobodanka Konstantinović Vilić i Nevena Petrušić, navodi se da, kako bi se femicid sprečio, neophodno je ukloniti njegove uzroke. To znači da je neophodno unaprediti položaj žena u svim oblastima društvenog života, kao i sistematski raditi na poništavanju rodnih stereotipa i obrazaca, unaprediti kulturu rodne ravnopravnosti, naročito u sistemu državne politike, kao intenzivnije raditi na sprečavanju svih oblika rodne diskriminacije. Takođe je potrebno uključiti temu rodne ravnoravnosti u obrazovni sistem.

Mediji bi trebalo biti empatičniji prema žrtvama rodno zasnovanog nasilja, njihovim prijateljima i porodici, i samim tim bi trebali izveštavati u skladu sa kodeksom i moralnim načelima.

Država bi trebalo da usvoji akcioni plan kojim bi se utvrdio adekvatan sistem prevencije rodno zasnovanog nasilja. Treba povećati sigurnost i zaštitu od nasilja sa smrtnim ishodom i smanjiti smrtonosne rizike za žene uvođenjem jednostavnih, efikasnih i brzih načina reagovanja kroz aktivnost SOS telefona, sigurnih kuća, prihvatilišta i skloništa za žene, kao i preduzimanjem drugih mera podrške i pomoći, koje ne bi trebalo da zavise od toga da li je pokrenut krivični postupak ili ne. 

Efikasno sprečavanje femicida nije moguće bez dovoljno ljudskih, tehničkih i finansijskih resursa, uz punu primenu rodno odgovornog budžetiranja.

Neophodno je povećati sigurnost žena stvaranjem sigurnijih urbanih, prigradskih i seoskih sredina putem boljeg osvetljenja ulica, čestih policijskih patrola u oblastima u kojima je veća stopa uličnog nasilja i napada na žene.

Neophodno je obezbediti sprovođenje adekvatnih programa za rad sa učiniocima nasilja, kao i programe tretmana, reintegracije i rehabilitacije u odgovarajućim ustanovama.

Edukacijom i kampanjama razvijati svest o neophodnosti prijavljivanja saznanja ili sumnje na postojanje nasilja u porodici, kako od strane profesionalaca u institucijama sistema, tako i od strane članova porodice, suseda i građana i građanki.

Preduzeti mere da se poveća svest žena o njihovim pravima, osigurati da žene imaju jednaku zaštitu u skladu sa zakonom i jednak pristup pravdi, uključujući pravnu pomoć i usluge jezičke podrške.

Autorke podkasta: Iva Gajić, Irena Čučković, Sanja Kosović i Sanja Đorđević.

Ovaj podkast je pripremljen uz finansijsku podršku Evropske unije. Stavovi izraženi u njemu ni na koji način ne odražavaju zvanično mišljenje bilo koje strane.

Srbija u dva – april/travanj 27, 2022

Srbija u dva - RSE

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji.

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji. Sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta, tematske priloge o aktuelnim dešavanjima iz oblasti politike, ekonomije i slično, te priče iz svakodnevnog života ljudi, kao i priloge iz sveta.

Njuz Podkast broj 51

njuznet
Zbog kritike nastupa Mikija Manojlovića i njegova podrška Vučiću, Biljanu Srbljanović je javno šejmovala Pavla Grbovića zbog njegovih nagih fotki.
Zbog kritike nastupa Mikija Manojlovića i njegova podrška Vučiću, Biljanu Srbljanović je javno šejmovala Pavla Grbovića zbog njegovih nagih fotki. Boris Tadić je i dalje ljut na nas jer nije osvojio ni 3%. Tomi Moni nije jasno što se bunimo protiv poskupljenja, jer je poznato da svi u krugu dvojke baš super živimo. Viktor iznosi teorije o Zaovinskom jezeru. Sveštenik savetuje kako da ako tučete svoje suparnike s merom.

Epizoda 154 – Natasa Bartula Herbert, nasa knjizevnica iz Montreala

Priče iz dijaspore
Interesuje vas virtuelna kancelarija?

Interesuje vas virtuelna kancelarija? Onda je Otvaranje firme .com pravo mesto za vas! 

Virtuelna kancelarija u Beogradu – prvi mesec besplatno pozivom na podcast Priče iz dijaspore. Otvaranje firme u Srbiji za strance, kao i za domaće državljane, možete naručiti online.

Da li ste već čuli za Balkanski kutak? Balkanski kutak je platforma koja okuplja celu ex-Yu dijasporu na jednom mestu. Zanima vas gde je najbliži ex-Yu restoran, naš advokat, doktor, sportski klub, kada je sledeća svirka ili dečija priredba? Posetite Balkanski kutak . com i jednim klikom pronađite ex-Yu dijasporu i njene događaje u Vašem okruženju.

Trenutno možete pronaći ex-Yu dijasporu u Berlinu, Hamburgu i Nirnbergu, a uskoro i u ostalim gradovima Nemačke a i širom sveta. Registrujte se na Balkanski kutak . com i utičite na dalji razvoj i širenje platforme vašim konstruktivnim pitanjima i sugestijama.

Jednokratne donacije za dalji razvoj podcasta Priče iz dijaspore možete ostvariti putem PayPala 

Na podcastu Priče iz dijaspore danas se bavimo literarnim stvaralaštvom moje današnje gošće, Nataše Bartule Herbert.

Natašu danas zatičemo u Montrealu (Kvebek, Kanada), gde piše svoj drugi istorijski roman – nastavak romana „Dubrovnik, grad Nodbožićki“. Nataša je prešla dug put od rodne Bosne i Sarajeva, preko Ivanjice gde je izbegla 1992. godine, do odlaska za Kanadu i Kvebek nekoliko godina kasnije. Sa Natašom sam razgovaramo o njenim izbegličkim iskustvima, odluci da napusti Balkan i sreću potraži u nekoj drugoj, dalekoj zemlji, a posebno o njenom literarnom stvaralaštvu. Detaljnije smo se dotakli Natašinog prvog romana „Izbegličke suze“, emigrantskog romana „Ljiljana, jabuko moja“, a posebno „Dubrovnika grada Nadbožićkog“. Ukoliko vas interesuje emigrantska književnost, kao i kako izgleda baviti se pisanjem u tuđini, onda ne smete da propustite ni ovu epizodu podcasta Priče iz dijaspore!

Natašin website preko koga možete poručiti Natašine knjige

Priče iz dijaspore možete gledati i na YouTube-u

Jutarnji program za Srbiju – april/travanj 27, 2022

Jutarnji program za Srbiju - RSE

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.

 

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.

 

Teorije zavere o Ukrajini i kovidu dele isti ljudi

Radio Karantin
Oni koji istražuju fenomen lažnih vesti ovih dana govore kako iste one grupe koje su gurale teorije zavere o kovidu sada guraju narativ kako je Zapad kriv za rat u Ukrajini a ne Rusija.
Oni koji istražuju fenomen lažnih vesti ovih dana govore kako iste one grupe koje su gurale teorije zavere o kovidu sada guraju narativ kako je Zapad kriv za rat u Ukrajini a ne Rusija.

Milena Banić – Ženergija HUB

Ženergija
Kako živeti održivo u gradovima?
Život sa malo i ni malo otpada je tokom poslednjih nekoliko godina je postao pravi trend.
Kako živeti održivo u gradovima?
Život sa malo i ni malo otpada je tokom poslednjih nekoliko godina je postao pravi trend. I dok su različiti saveti i ideje za održivi život lako dostupni, u gradovima on može biti posebno izazovan. Ipak, da li je sprovođenje održivih praksi samo na građanima? Koliko institucije mogu, a koliko zaista doprinose „zelenijem“ i zdravijem okruženju?

Milena Banić je docentkinja na Pravnom fakultetu Univerziteta Union u Beogradu i međunarodna konsultantkinja za prava deteta, održivi razvoj i zaštitu životne sredine. Osnivačica je Future Generations, instituta za održivi razvoj, inovacije i ekološku kulturu. Autorka je Future Generations podkasta o održivom životu u gradu i Future Generations akceleratora za proaktivne građane za održivo društvo.
Autorka emisije je Milana Vojnović, diplomirana filološkinja, polaznica drugog Ženergija HUB-a.