Podkast “Zrenjanin danas” #6 – Aleksandar Jankov | gost Aleksandar Šakić

Zrenjanin danas
U ovoj epizodi podkasta “Zrenjanin danas” ugostili smo Aleksandra Šakića, profesora fizičkog vaspitanja, odbojkaškog trenera i fotografa amatera.Emisija namenjena slušaocima iz Zrenjanina i okoline.

U ovoj epizodi podkasta “Zrenjanin danas” ugostili smo Aleksandra Šakića, profesora fizičkog vaspitanja, odbojkaškog trenera i fotografa amatera.

Emisija namenjena slušaocima iz Zrenjanina i okoline. Sadrži tematske priloge o aktuelnim dešavanjima iz oblasti politike, kulture, sporta i slično, te priče iz svakodnevnog života ljudi.

#podkast #zrenjanin #odbojka #sport #fotografija

zrenjanindanas.rs
podkast.zrenjanindanas.rs 

COSMO Radio Forum Ganze Sendung (09.12.2020)

Radio Forum
Teme: Kancelarka Merkel traži „tvrdi“ lockdown++Pod prismotru: Pokret Querdenker++ Apsolutni hit: Rukometašice Hrvatske na EP u Danskoj++Savjet: Upcycling odjeće++Radio Forum možete od ponedjeljka do petka slušati od 18:00-18:30 uživo putem livestream-a na internetu ili od 20:30-21:00 na radiju.
Teme: Kancelarka Merkel traži „tvrdi“ lockdown++Pod prismotru: Pokret Querdenker++ Apsolutni hit: Rukometašice Hrvatske na EP u Danskoj++Savjet: Upcycling odjeće++Radio Forum možete od ponedjeljka do petka slušati od 18:00-18:30 uživo putem livestream-a na internetu ili od 20:30-21:00 na radiju. Kompletnu emisiju s muzikom možete čuti i kao „audio on demand“ kad to poželite ili kao podcast bez muzike.

Srbija u dva – decembar/prosinac 09, 2020

Srbija u dva - RSE
Više od šest godina otkako je pokrenuta istraga privatizacije Naftne industrije Srbije, nadležno tužilaštvo ocenilo da u postupku privatizacije nije bilo elemenata krivičnog dela.
Više od šest godina otkako je pokrenuta istraga privatizacije Naftne industrije Srbije, nadležno tužilaštvo ocenilo da u postupku privatizacije nije bilo elemenata krivičnog dela. Kako se u Srbiji sprovodi Zakon o oduzimanju imovine koja je stečena kriminalom?

Савез Русије и Белорусије – мртво слово на папиру

Хроника стабилности
Руска политика према Белорусији; Савез Русије и Белорусије; Спорови две земље око цене руског гаса; Нуклеарна електрана Астравец; Руски притисак на Лукашенка; Промена белоруског устава и улога Русије; Судбина Лукашенка и Белорусије.
Руска политика према Белорусији; Савез Русије и Белорусије; Спорови две земље око цене руског гаса; Нуклеарна електрана Астравец; Руски притисак на Лукашенка; Промена белоруског устава и улога Русије; Судбина Лукашенка и Белорусије.

U MIKROFON Vesna Rakić Vodinelić

U mikrofon
Pre nekoliko dana, u autorskom tekstu, Vesna Rakić Vodinelić, profesorka prava je napisala da je modus operandi vladaoca i njegove stranke uvek isti, samo je magla koju sada bacaju gušća a čini inovativnije jer treba prekriti teške bolesti, smrti i aktuelni krah zdravstva te da je na delu histrionski sindrom.
Pre nekoliko dana, u autorskom tekstu, Vesna Rakić Vodinelić, profesorka prava je napisala da je modus operandi vladaoca i njegove stranke uvek isti, samo je magla koju sada bacaju gušća a čini inovativnije jer treba prekriti teške bolesti, smrti i aktuelni krah zdravstva te da je na delu histrionski sindrom. Profesorka Rakić Vodinelić gošća je … DaljeU MIKROFON Vesna Rakić Vodinelić

Jutarnji program za Srbiju – decembar/prosinac 09, 2020

Jutarnji program za Srbiju - RSE
Zašto su vojska i policija u Srbiji, pored zdravstvenih radnika, među prioritetima za vakcinaciju?
Zašto su vojska i policija u Srbiji, pored zdravstvenih radnika, među prioritetima za vakcinaciju? Koje su ključne poruke sa sednice Odbora za spoljne poslove američkog kongresa na kojoj se raspravljalo o budućoj politici Bajdenove administracije na Zapadnom Balkanu?

Beskućnici u vreme pandemije

Radio Peščanik
Organizacije civilnog društva upozoravaju gradske vlasti da hitno pruže elementarnu zaštitu hiljadama Beograđana koji i u vreme pandemije žive u napuštenim vagonima, šatorima, šupama i na ulicama.
Organizacije civilnog društva upozoravaju gradske vlasti da hitno pruže elementarnu zaštitu hiljadama Beograđana koji i u vreme pandemije žive u napuštenim vagonima, šatorima, šupama i na ulicama. Jedino gradsko prihvatilište za beskućnike za njih je 8 meseci bilo zaključano. Govori Igor Mitrović, direktor humanitarne organizacije ADRA (Adventistički razvojni i humanitarni rad). Razgovor vodi Svetlana Lukić.

040 – Migracije lažnih vesti

Reaguj!
U četrdesetoj epizodi podkasta “Reaguj!” pokušaćemo da odgovorimo na pitanje kako zaustaviti dezinformacije o migrantima koje se svakodnevno šire na društevnim mrežama i u medijima.

Veliki broj manipulativnih i lažnih informacija o migrantima mogu se naći na dnevnom nivou, kako u medijima, tako i u antimigrantskim grupama na društvenim mrežama. Najveća Fejsbuk grupa pod nazivom “Pokret STOP Naseljavanju migranata” broji preko 300 hiljada pratilaca.

Kako su velikim delom upravo mediji ti koji potencijalno šire dezinformacije u vezi sa migrantima i kako bi se u medijskom prostoru povukla linija između dezinformacija i činjenica u vezi sa migrantima, Vojvođanski istraživačko-analitički centar VOICE kroz projekat „Digitalno poverenje – novinari protiv dezinformacija o migrantima” pokrenuo je fektček serijal. Urednik fektček rubrike na VOICE-u Darko Šper za podkast “Reaguj!” navodi da je ovaj projekt od izuzetne važnosti, naročito kako bi se u javnom prostoru pokazalo da je način na koji se prikazuju i tretiraju migranti neispravan i pogrešan.

Šper ističe da se do najvećeg broja dezinformacija o migrantima dolazi na društvenim mrežama. Osim na nekim anonimnim portalima, dezinformacije i manipulacija u vezi sa migrantima nije bilo u medijima. Ipak, desetak mladih novinara su tu da provere sve te informacije i ukažu na lažne vesti o migrantima. Oni rade monitoring i analiziraju i komentare u kojima korisnici društvenih mreža iskazuju svoje stavove prema migrantima. Kako kaže Šper, problem je što su mnogi pratioci ovakvih grupa potpali pod uticaj tih lažnih vesti i na njima izgradili stavove potpomognute stereotipima, ali i mržnjom prema migrantima.

Igor Išpanović jedan je od mladih novinara koji rade na projektu Nezavisnog društva novinara Vojvodine „Digitalno poverenje – novinari protiv dezinformacija o migrantima”. On kaže da mnoštvo dezinformacija o migrantima mogu dovesti do stvaranja atmosfere u kojoj je nasilje prema njima opravdano.

Sagovornici podkasta “Reaguj!” slažu se da vesti o migrantima nije teško proveriti, jer kako kažu, često se radio polu-informacijama ili informacijama bez ikakvog dokaza, a učestala pojava je i recikliranje starih vesti.

Rešenje

Sagovornici podkasta “Reaguj!” ističu da je na novinarima veliki deo odgovornosti, kao i da je njihov zadatak da pre svega provere informacije i prenesu šta se zapravo dešava na terenu. Druga važna stvar bila bi medijska pismenost koja u Srbiji nije na visokom nivou.

Kako novinarka portala VOICE Sanja Kosović naglašava, provera informacija o migrantima moguća je i od strane samih čitalaca. Kako kaže, važno je kritički posmatrati celu stvar.

“Ne možemo više samo da upijamo informacije, ne možemo da ih primamo, da ih uzimamo za činjenice. Treba da proverimo. Treba da kritički gledamo na te vesti. Nije teško pogledati neku vest, proguglati je, prevesti je na neki drugi jezik i videti možda neku drugu stranu, videti neku pozadinu, videti šta se u stvari krije iza toga”, kaže Kosović, a to smatra i Išpanović, koji slušaocima podkasta “Reaguj!” daje nekoliko saveta kako prepoznati lažnu vest.

“Pogledajte naslov, pogledajte ko je izvor, pogledajte kada je ta vest objavljenja. Ako igraju na izazivanje emocija uglavnom, ne mora biti lažna, ali sigurno ide ka tome da izmanipuliše tu trunku istine koja možda u njoj postoji. To su neke mentalne alatke koje možemo da iskoristimo kada pokušavamo da shvatimo šta su lažne vesti, a šta nisu”, zaključuje Išpanović.

Novinarka Nezavisnog društva novinara Vojvovdine Sandra Maksimović naglašava da svako ima svoju priču iza sebe, i da se stav o pitanju migrantske krize ne sme oformiti na osnovu manipulativnih sadržaja koji se svakodnevno šire internetom.

“Iz mog dosadašnjeg iskustva mogu da kažem da je svačija priča jedinstvena. Ja kao novinarka pratim migrantsku krizu već tri godine, ali jedna stvar je konstantna, a to je da je većina migranata voljna da razgovara, da ispriča svoju priču. Neki od njih nisu voljni da budu prikazani na video snimku, traže da se bluruju, da im se izmeni glas ili slično, ali svi oni žele da kažu kroz šta su prošli, šta su ostavili za sobom, kakav im je život sada i čemu se nadaju u budućnosti. I upravo zato je bitno odeleti usvajanju tih manipulativnih narativima i prepoznati lažne vesti o migrantskim pitanjima”, zaključuje Maksimović. 

Saradnici emisije: Aleksandra Bučko, Sanja Đorđević, Nemanja Stevanović, Irena Čučković i Iva Gajić. 

Priče iz COVID redova – decembar/prosinac 08, 2020

Zaviri ispod površine - RSE
Sat, dva, pet ili sedamnaest – koliko ćete vremena provesti u redu ispred COVID ambulanti u Srbiji zavisi od grada, procedure i broja onih koji čekaju na pregled u danima kada se broji sve više zaraženih.
Sat, dva, pet ili sedamnaest – koliko ćete vremena provesti u redu ispred COVID ambulanti u Srbiji zavisi od grada, procedure i broja onih koji čekaju na pregled u danima kada se broji sve više zaraženih. Kako izgleda čekanje u redu, a kako prijem u bolnice? Šta možemo da uradimo kako bi se gužve smanjile?