Oda mladosti #Retrovizor

Retrovizor
Što je više kleveta i laži/Vučić nam je miliji i draži… Oko ovog besmrtnog stiha okupili su svi viđeniji novoverci, jer je o rodonačelniku kulta snimljen tročasovni dokumentarni film, ali bez njegovom blagoslova i pristanka.

Pretplati se
Pretplati se
Home
Što je više kleveta i laži/Vučić nam je miliji i draži… Oko ovog besmrtnog stiha okupili su svi viđeniji novoverci, jer je o rodonačelniku kulta snimljen tročasovni dokumentarni film, ali bez njegovom blagoslova i pristanka. Film se zove jednostavno “Vladalac”, naslov ako je odgovarao Nikoli Makijaveliju poslužiće i Slaviši Lekiću, ali, avaj, i autor i … DaljeOda mladosti #Retrovizor

Pretplati se
Pretplati se
Home

KUPEK 263, Laszlo Vegel, Ubi nas „Nesahranjena prošlost“

KUPEK
Malo je ljudi kojima bi sa punim pravom i bez imalo dvojbe mogli naljepiti etiketu intelektualca.

Prati
Malo je ljudi kojima bi sa punim pravom i bez imalo dvojbe mogli naljepiti etiketu intelektualca. Uglavnom je riječ o onima koji su svoje ime upregnuli u nacionalne kočije očekujući da će im to upregnuće sutra donijeti neke koristi. I često i donese. U ovim našim krajevima takvi intelektualci su bili predvodnici pješadiji i tenkovima, a kad su ti vojaci ostavili krvavi trag, isti ti “intelektualci” su bili tu da negiraju njegovo postojanje. Ustajalost te vode i leševi koji plove po njoj tema su i novog romana (“Nesahranjena prošlost”) Laszla Vegela, pisca, kritičara, možda i novinara, odnosno intelektualca iz knjiga i gosta 263. KUPEK-a.
U Novom Sadu smo opet jer je to grad koji Laszlo Vegel živi i u kom živi. To je grad koji je izgubio svoj identitet građen desetinama godina, baš kao i Vojvodina i danas se postavlja na čelo srpskog nacionalizma, po prvi puta u istoriji, reći je Vegel.
Kao takvi, Novi Sad i Vojvodina prava su poslastica za čovjeka poput Vegela.

Prati

ŽENERGIJA 118- Jadranka Milićević!

Ženergija
„Ja sam feministkinja, aktivistkinja, mirovnjakinja.

Prati
„Ja sam feministkinja, aktivistkinja, mirovnjakinja. Ta tri su mi najvažnija od decembra 1992. Uz to sam žena, majka, sestra, Sarajka…“
U maju 92. Jadranka Miličević ostaje bez posla i kuće. Kuća srušena, deca mala. Jedini izlaz je izbeglištvo u Srbiju kod rodbine. Muž, roditelji, prijatelji i komšije ostaju pod granatama u opkoljenom Sarajevu.
Jadranka u decembru 1992. sreće „svoje“ – „Žene u crnom“ , odmah prepozanje svoje mesto u borbi za instinu, pravdu i žene. Kad se 1996. vratila za Sarajevo znala je da su borbra za prava žena njoj najvažnija i 1997. sa nekoliko Sarajki pokreće prvu registrovanu feminističku organizaciju u Sarajevu „Udruženje građanki Žene ženama“.Sa „Žene ženama“ Jadranka utire put mladim feministkinjama do 2005. kada sa par mladih djevojaka osniva novu feminističku organizaciju „Fondaciju CURE“………
Večerašnja gošća je bila Jadranka Milićević koja nam priča o svemu ovome i o tome gde vidi feministički i ženski pokret danas.

Prati

Jutarnji program za Srbiju – februar/veljača 25, 2020

Jutarnji program za Srbiju - RSE

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.

 

Pretplati se
Pretplati se
Home
Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.

 

Pretplati se
Pretplati se
Home