Odmah na početku izdvaja se priča o intelektualnoj svojini, u koju podpadaju kako industrijska svojina tako i autrosko pravo. U pravo industrijske svojine spadaju: patenat, industrijski dizajn, žig, oznaka geografskog porekla proizvoda, „know-how“ i drugi. Pod Autorsko pravo podpadaju individualne duhovne tvorevine na polju nauke, književnosti i umetnosti.
Automatsko pravo
Aleksandra predlaže veoma koncizan i jasan vodič o autorskim pravima Share fondacije “Slobodna upotreba autorskih dela” koji može svaku osobu da uvede u funkcionisanje autrskog prava.
Upravo u ovom vodiču ističu da je autorsko pravo – automatsko pravo, što znači da je delo zaštićeno od trenutka stvaranja, bez obzira da li je objavljeno ili ne.
Autorsko pravo se deli na moralno koje uvek pripada autoru i imovinsko pravo.
Razne licence i šta one znače
Javni domen jeste kategorijau intelektualne svojine na kojoj nijedna osoba ili pravni subjekt nema privatne interese. Dela iz javnog domena deo su opšteg kulturnog i intelektualnog nasleđa čovečanstva koje svako može da koristi. Međutim, šta pripada javnom domenu zavisi od nacionalnog zakonodavstva, te, ako je nešto u javnom domenu u na primer, Italiji, ne mora značiti da je isti slučaj i u Srbiji.
Kako bi se licence standardizovale na globalnom nivou, 2007. godine pokrenut je Creative Commons (CC) projekat. A u već spomenutom vodiču “Slobodna upotreba autorskih dela” te licence su i objašnjene.
Autorska prava u novinarskoj profesiji
Vladimira podseća na Kodeks novinara Srbije u kojem se celo jedno poglavlje bavi upravom poštovanjem autorstva.