COSMO Radio Forum Ganze Sendung (16.06.2021)

Radio Forum
Teme: Ministri zdravlja o daljim koracima u borbi protiv pandemije +++ Što je dozvoljeno, a što ne kad su u pitanju zajedničke aktivnosti na otovorenom? +++ Savjetodoavnu rubriku smo u cijelosti posvetili pomoći učenicima u savladavanju nastavnog gradiva +++ Radio Forum možete od ponedjeljka do petka slušati od 18:00-18:30 uživo putem livestream-a ili od 20:30-21:00 na radiju.
Teme: Ministri zdravlja o daljim koracima u borbi protiv pandemije +++ Što je dozvoljeno, a što ne kad su u pitanju zajedničke aktivnosti na otovorenom? +++ Savjetodoavnu rubriku smo u cijelosti posvetili pomoći učenicima u savladavanju nastavnog gradiva +++ Radio Forum možete od ponedjeljka do petka slušati od 18:00-18:30 uživo putem livestream-a ili od 20:30-21:00 na radiju. Emisiju možete čuti i kao „audio on demand“, kao podcast bez muzike, od sada i preko naše Cosmo aplikacije.

Srbija u dva – juni/lipanj 16, 2021

Srbija u dva - RSE
Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik o tome šta Srbija treba da ima na umu kada je reč o spoljnoj politici.
Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik o tome šta Srbija treba da ima na umu kada je reč o spoljnoj politici. Porodice 350 žrtava genocida u Srebrenici, koje holandski vojnici nisu zaštitili u bazi UN-a u Potočarima, od juče, mogu podneti zahtev za odštetu Vladi Holandije.

055 – Rodno osetljivi Reaguj

Reaguj!
Nedavno se u javnosti pokrenula polemika o rodno senzitivnom govoru, pa su i mediji objavljivali listu najtežih reči za izgovoriti u ženskom rodu.

Nedavno se u javnosti pokrenula polemika o rodno senzitivnom govoru, pa su i mediji objavljivali listu najtežih reči za izgovoriti u ženskom rodu. Oni koji se protive, ovakav jezik nazivaju rogobatnim i krajnje neprirodnim. U 55. epizodi redakcija podkasta “Reaguj!” govori o značaju, ali i značenju rodno senzitivnog jezika.

Lingvistkinja i profesorka emerita Univerziteta u Novom Sadu Svenka Savić kaže da je trebalo dosta vremena da se u Srbiji donese ovakav Zakon o rodnoj ravnopravnosti i smatra da je on u svojoj osnovi dobro napisan. Međutim Savić smatra da njegova primena neće biti dosledna. Ona objašnjava i u čemu se ogleda značaj donošenja jednog ovakvog zakona po čitavo društvo. Kako kaže, Zakon služi tome da se promeni postojeća situacija.

“A šta je postojeća situacija? To je da između društva i između onoga što je ravnopravnost muškaraca i žena, u njemu ne postoji znak jednakosti, znači mi treba da izgradimo mehanizme pomoću kojih ćemo izgrađivati postepeno pojmovnu stranu ili svest o tome da je ravnopravnost nešto vrlo važno za demokratsko društvo”, objašnjava Savić.

Zorica Mršević, naučna savetnica Instituta društvenih nauka, učestvovala je u izradi teksta Zakona o rodnoj ravnopravnosti, koji su poslanici Skupštine Srbije usvojili 21. maja. Ona je za podkast “Reaguj!” objasnila u kojim aspektima je rodno senzitivan jezik neophodno koristiti.

“Predviđa se obaveza, i to samo u dva društvena segmenta – to su društveni segment obrazovanja i medija, oni su obavezni da primenjuju rodno senzitivni jezik i to ne od momenta stupanja zakona na pravnu snagu, nego za tri godine od tog momenta. Dakle, ima dovoljno vremena da se neke stvari koje nisu još prihvaćene da se prihvate. Znamo svi da je jezik navika, ali jezik je i odvika. Dakle, neke stvari koje smo navikli sada će morati da se promene”, objašnjava Mršević.

Ipak, Svenka Savić objašnjava da je u današnje vreme tanka granica između službene upotrebe i slobodnog vremena.

“Šta je službena upotreba? To je u obrazovanju, u administraciji, u medijima. Za razliku od nečega što bi trebalo da bude kao privatna, ali ta granica između službene i privatne upotrebe danas je jako pomerena. I ako vi gledate, a ja ne gledam ali znam, ako gledate Zadrugu ili gledate nešto drugo što je na Pinku obilato korišćeno, to izgleda kao da je to u stvari privatno, a to nije privatno, jer gledaju milioni ljudi, to je javna upotreba jezika. I onda imamo i psovke i vikanje i diskriminatornih izraza i tako dalje”, objašnjava Savić.

Kada se govori o rodno senzitivnom jeziku, prvo se pomisli na upotrebu ženskog roda u imenicama koje označavaju profesiju. Ipak, on podrazumeva i prestanak upotrebe reči gospođica, kao i genitiva kod ženskih prezimena. Ono što se takođe menja jeste pisanje cirkularnih pisama. Umesto često viđenih početaka “Dragi svi” ili “Poštovani”, neophodno je početi sa “Dragi i drage” ili “Poštovani i poštovane”. Sagovornice podkasta “Reaguj!” naglasile su i da se rodno osetljiv jezik ne odnosi samo na reči, već i na neverbalnu komunikaciju, kojom se takođe može izraziti diskriminacija.

Ono do čega ovaj Zakon može dovesti jeste veća rodna ravnopravnost, smatra Zorica Mršević.

“Pretpostavlja se da će rezultati primene ovog zakona biti jedna veća rodna ravnopravnost u raznim segmentima društvenim u kojima je još nema – u sportu, u nekakvim privrednim institucijama. Dakle, imamo dosta visoko prisustvo žena u političko-predstavničkim telima, ali ne i u ovim drugim koji su još uvek, tako da kažemo, bastioni muškosti, uniformisane profesije. Žene su došle do njih, došle su do školovanja, ali još uvek je jedna malena manjina u njima i daleko su od pozicija odlučivanja”, zaključuje Mršević.

Saradnici emisije: Sanja Kosović, Nemanja Stevanović, Irena Čučković, Sanja Đorđević, i Iva Gajić.
 

Jutarnji program za Srbiju – juni/lipanj 16, 2021

Jutarnji program za Srbiju - RSE

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.

 

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.

 

U MIKROFON Sonja Biserko

U mikrofon
Da li su suočavanje sa prošlošću, presuda Ratku Mladiću za genocid u Srebrenici i rešavanje problema sa Kosovom, teme iz kojih proizilaze sve druge u Srbiji?
Da li su suočavanje sa prošlošću, presuda Ratku Mladiću za genocid u Srebrenici i rešavanje problema sa Kosovom, teme iz kojih proizilaze sve druge u Srbiji? Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji gošća je ovonedeljnog izdanja Istinomerovog podcast intervjua „U mikrofon“.

COSMO Radio Forum Ganze Sendung (15.06.2021)

Radio Forum
Teme: Za 62 odsto gradjana EU korupcija veliki problem+++Obnova dijaloga Beograda i Prištine u Briselu+++Dijaspora tokom pandemije šalje manje novca u Bosnu i Hercegovinu+++Serija Migracija-Integracija: Obitelj Petrina+++Radio Forum možete od ponedjeljka do petka slušati od 18:00-18:30 uživo putem livestream-a na internetu ili od 20:30-21:00 na radiju.
Teme: Za 62 odsto gradjana EU korupcija veliki problem+++Obnova dijaloga Beograda i Prištine u Briselu+++Dijaspora tokom pandemije šalje manje novca u Bosnu i Hercegovinu+++Serija Migracija-Integracija: Obitelj Petrina+++Radio Forum možete od ponedjeljka do petka slušati od 18:00-18:30 uživo putem livestream-a na internetu ili od 20:30-21:00 na radiju. Kompletnu emisiju s muzikom možete čuti i kao „audio on demand“ kad to poželite, kao podcast bez muzike ili preko naše nove Cosmo aplikacije.

Srbija u dva – juni/lipanj 15, 2021

Srbija u dva - RSE
Naredni razgovor Vučić-Kurti do kraja jula, današnji bez rezultata. Šta za stanovnike Beograda i Prištine znači normalizacija odnosa?
Naredni razgovor Vučić-Kurti do kraja jula, današnji bez rezultata. Šta za stanovnike Beograda i Prištine znači normalizacija odnosa? Nils Resare, iz danske organizacije Vidadvare energi, tvrdi da u zemljama Zapadnog Balkana posluju pojedine kineske vojne firme, koje se u javnosti vode kao civilne

Jutarnji program za Srbiju – juni/lipanj 15, 2021

Jutarnji program za Srbiju - RSE
Šta bi mogla da bude tema dijaloga u Briselu između predsednika Srbije Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Aljbina Kurtija?
Šta bi mogla da bude tema dijaloga u Briselu između predsednika Srbije Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Aljbina Kurtija? Nils Resare, iz danske organizacije “Vidadvare energi“, tvrdi da u zemljama Zapadnog Balkana posluju pojedine kineske vojne firme, koje se u javnosti vode kao civilne.