Loženje – Trep je novi pank

Remarker
U ovoj epizodi razgovaram sa Andrijom Ilićem iz Zicer kolektiva koji trenutno izbacuje pesme koje mi stoje na beskonačnom ripitu.
U ovoj epizodi razgovaram sa Andrijom Ilićem iz Zicer kolektiva koji trenutno izbacuje pesme koje mi stoje na beskonačnom ripitu. Ono što se može čuti tokom ovog razgovora je to da smo Andrija i ja kolege sa faksa i drugari, samim tim koliko god se trudili da zvučimo ozbiljno, vrlo brzo ulazimo u vrtlog konverzacija koje inače vodimo, a za koje smatramo da treba da se podele sa ljudima koji se ne kreću u istim krugovima kao mi.
Fokusirali smo se na narativ u muzičkim spotovima, davali primere koji su nam zapali za oko, pominjali srpskog Zek Efrona i postavili pitanje da li je dramaturgija prisutna u spotovima i ako nije, zašto je neophodna? Andrija iskreno priča o svojim radovima i kako je sa brzih kola, šampanjca i spota koji je bio prvi u trendingu prešao na crnu kajganu sa nekoliko desetina pregleda. Kao i uvek kada se dva dramaturga nađu na istom mestu,
naša iskustva i ono što se dešava u našim glavama otkako se time bavimo postaju glavne teme razgovora u kom otvoreno pričamo o svojim bagovima i pogledima na svet i ljude koji za nas postaju glavni junaci svojih i naših priča. Ne shvatajte naše šale ozbiljno, kako se šalimo sa drugima, tako se šalimo i sa sobom i apelujemo da nas neko konačno pozove da pišemo barem spotove, kad već u filmu nema mesta za nas. Savet koji imamo za dobar balans u životu je konstantan daydreaming, malo flex, malo Aristotel, da slušate sve što
izbacuje Zicer, ispratite Nihilov album koji izlazi uskoro i slušate Tam čiji će spot za pesmu “Sve dalje” da nas sve odvede u neki drugi svet.

Dizajnerka zvuka: Lidija Mirović
Logo: Veljko Ilić

Srbija u dva – februar/veljača 25, 2020

Srbija u dva - RSE
Dvoje državljana Srbije u Japanu zaraženo korona virusom.
Dvoje državljana Srbije u Japanu zaraženo korona virusom. Prvi slučaj registrovan u Hrvatskoj. 1000 ljudi od danas u karantinu u hotelu na Tenerifima. Kako se živi u Italiji po dolasku korona virusa.
Savet opštih poslova Evropske unije danas raspravlja o novoj metodologiji za pristupne pregovore.
Hosni Mubarak, bivši predsednik Egipta, preminuo u Kairu.
Beograd podiže spomenik književniku Raši Popovu.

Oda mladosti #Retrovizor

Retrovizor
Što je više kleveta i laži/Vučić nam je miliji i draži… Oko ovog besmrtnog stiha okupili su svi viđeniji novoverci, jer je o rodonačelniku kulta snimljen tročasovni dokumentarni film, ali bez njegovom blagoslova i pristanka.
Što je više kleveta i laži/Vučić nam je miliji i draži… Oko ovog besmrtnog stiha okupili su svi viđeniji novoverci, jer je o rodonačelniku kulta snimljen tročasovni dokumentarni film, ali bez njegovom blagoslova i pristanka. Film se zove jednostavno “Vladalac”, naslov ako je odgovarao Nikoli Makijaveliju poslužiće i Slaviši Lekiću, ali, avaj, i autor i … DaljeOda mladosti #Retrovizor

KUPEK 263, Laszlo Vegel, Ubi nas „Nesahranjena prošlost“

KUPEK
Malo je ljudi kojima bi sa punim pravom i bez imalo dvojbe mogli naljepiti etiketu intelektualca.
Malo je ljudi kojima bi sa punim pravom i bez imalo dvojbe mogli naljepiti etiketu intelektualca. Uglavnom je riječ o onima koji su svoje ime upregnuli u nacionalne kočije očekujući da će im to upregnuće sutra donijeti neke koristi. I često i donese. U ovim našim krajevima takvi intelektualci su bili predvodnici pješadiji i tenkovima, a kad su ti vojaci ostavili krvavi trag, isti ti “intelektualci” su bili tu da negiraju njegovo postojanje. Ustajalost te vode i leševi koji plove po njoj tema su i novog romana (“Nesahranjena prošlost”) Laszla Vegela, pisca, kritičara, možda i novinara, odnosno intelektualca iz knjiga i gosta 263. KUPEK-a.
U Novom Sadu smo opet jer je to grad koji Laszlo Vegel živi i u kom živi. To je grad koji je izgubio svoj identitet građen desetinama godina, baš kao i Vojvodina i danas se postavlja na čelo srpskog nacionalizma, po prvi puta u istoriji, reći je Vegel.
Kao takvi, Novi Sad i Vojvodina prava su poslastica za čovjeka poput Vegela.

ŽENERGIJA 118- Jadranka Milićević!

Ženergija
„Ja sam feministkinja, aktivistkinja, mirovnjakinja.
„Ja sam feministkinja, aktivistkinja, mirovnjakinja. Ta tri su mi najvažnija od decembra 1992. Uz to sam žena, majka, sestra, Sarajka…“
U maju 92. Jadranka Miličević ostaje bez posla i kuće. Kuća srušena, deca mala. Jedini izlaz je izbeglištvo u Srbiju kod rodbine. Muž, roditelji, prijatelji i komšije ostaju pod granatama u opkoljenom Sarajevu.
Jadranka u decembru 1992. sreće „svoje“ – „Žene u crnom“ , odmah prepozanje svoje mesto u borbi za instinu, pravdu i žene. Kad se 1996. vratila za Sarajevo znala je da su borbra za prava žena njoj najvažnija i 1997. sa nekoliko Sarajki pokreće prvu registrovanu feminističku organizaciju u Sarajevu „Udruženje građanki Žene ženama“.Sa „Žene ženama“ Jadranka utire put mladim feministkinjama do 2005. kada sa par mladih djevojaka osniva novu feminističku organizaciju „Fondaciju CURE“………
Večerašnja gošća je bila Jadranka Milićević koja nam priča o svemu ovome i o tome gde vidi feministički i ženski pokret danas.

Jutarnji program za Srbiju – februar/veljača 25, 2020

Jutarnji program za Srbiju - RSE

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.

 

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.

 

Srbija u dva – februar/veljača 24, 2020

Srbija u dva - RSE
Iz emisije:
NATO za RSE: Srbija ima pravo da bira bezbednosne aranžmane.
Iz emisije:
NATO za RSE: Srbija ima pravo da bira bezbednosne aranžmane.
Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković za RSE osuđuje incident koji se dogodio u petak 21.februara u centru Beograda, kada je grupa mladića presretala izbeglice i migrante i najavila samozvane „narodne patrole“, koje bi kontrolisale njihovo kretanje.
Roditelji nezadovoljni predlogom zakona o „nestalim bebama“ koji će se danas naći na dnevnom redu u Skupštini Srbije.

Arlem Dezir pozvao Britance da ne izruče Džulijana Asanža SAD-u.