56.Njuz Podkast – Zvuk Ver2

njuznet
Krećemo sa “lošim gasom” i pitanjem – da li nas je preveslao Putin ili mi njega?
Krećemo sa “lošim gasom” i pitanjem – da li nas je preveslao Putin ili mi njega? Istražujemo koje sve vrste modernih ljubavnih odnosa postoje i kako se Srbija uklapa u sve to. Izgleda da je predsednik Vučić odlučio da postane influenser koji reklamira stranu izvorsku vodu i naše robne rezerve. Razjasnili smo ko je koji brat Kličko, ali nešto sumnjamo u njegovo objašnjenje da izjavom nije doveo u pitanje teritorijalni integritet Srbije. Pričali smo o SNS influenserkama i novom DSS, koji je isti kao stari DSS, samo bez Koštunice.

U drugom delu očekuje vas bogata tema NIJE NJUZ, koju završavamo apelom da nam donirate ajvar.

103 – Muškarci lideri – žene radilice

Reaguj!
U 103. epizodi podkasta Reaguj! pričamo o položaju žena na pozicijama odlučivanja, na javnim funkcijama.

U 103. epizodi podkasta Reaguj! pričamo o položaju žena na pozicijama odlučivanja, na javnim funkcijama.

Zato smo odlučile da razgovaramo i sa ženama koje obavljaju neku javnu funkciju. Ili su je u nekom trenutku obavljale.

Jer, kako je poverenica za zaštitu ravnopravnosti, Brankica Janković rekla – “Kada govorimo o kvantitetu, mogla bih da kažem da je to stanje zadovoljavajuće, zato što se poštuje zakon. Ali sa druge strane, nezadovoljna sam što uopšte izgovaram da se poštuje zakon, jer to treba da bude prirodna stvar. Jer, ako ste uveli kvotu, naravno da ćete je poštovati. Ali smatram da bez kvote stanje sigurno ne bi bilo tako – bez kvota teško da bi bilo ovoliko žena uopšte političkom i javnom životu.”

Važne informacije koje smo saznale u ovoj epizodi su da iako se Zakon o rodnoj ravnopravnosti poštuje, žene su tu uglavnom kvantitativno. Dodajmo da su žene veoma često na pozicijama radnica, dok se muškarci još uvek percipiraju kao lideri. Žene se ređe biraju za liderske pozicije na javnim funkcijama, najviše zbog duboko ukorenjenog patrijarhalnog razmišljanja.

Rešenje? Menjanje diskursa, razmišljanja i govorenja i u javnom i u privatnom životu – i to od malih nogu!

Percipiranje žena na pozicijama odlučivanja

O percipiranju žena na pozicijama moći razgovarale smo sa Anom Krstić, portparolkom Centra za ženske studije. Da li gledamo njihove outfite ili znanje i delanje?

“S tim u vezi, videli smo u prethodnoj kampanji, postoji znatno veći broj stereotipa koji pogađaju žene kada se nađu na poziciji moći. Odnosno kada su u opciji da budu birane zapravo za poslanicu ili neku drugu politički aktivnu figuru, nego što su muškarci. Baš poput toga, da se komentariše njihov izgled, da se komentariše da li su i koliko našminkane, da se komentariše njihova frizura, da se postavlja pitanje da li imaju decu ili ne, da li imaju porodicu, kakve su majke… Sve te stvari moraju da se kao neka ček-lista, da se čekiraju pozitivne, kako bi žena uopšte imala mogućnost da se bavi tom politikom ili tim muškim poslom. Tako da u tom smislu vidimo veći broj stereotipa, jako veći broj predrasuda i diskriminacije sa kojom se žene suočavaju kada i nakon što moraju da pređu dosta prepreka da bi uopšte bile u mogućnosti da učestvuju u političkom životu. Čak i kada se tu nađu, suočavaju se sa velikim brojem predrasuda.”

Muškarci lideri – žene radilice

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković objašnjava da su žene četiri puta manje vidljive od muškaraca.

“Na javnom servisu, i jednom i drugom, kada se radi o nekim ozbiljnim geoekonomski, geopolitički, geostrateški važnim pitanjima – tu ćete uvek u studiju da vidite četiri ili pet muškaraca. Naslovne strane najozbiljnijih nedeljnika, tu je – sem par retkih izuzetaka, situacija ne možete da naiđete na ženu. Zaboga, pa to tako ne ide, i mislim da bi mediji tu trebalo da odigraju ključnu ulogu, kao i u mnogo čemu.”

O tome je pričala i Marija Ratković aktivistkinja, koja je obavljala funkciju pomoćnice gradonačelnika Šapca za pitanja mladih. Žene su često tu – da bi bile radilice.

“Prosto, zato što ako bi svuda uvek bile birane, retko kad bi bile izabrane kao žene. Svima je jasno da se u našem društvu kao prirodni lideri percipiraju muškarci, a žene su često na tim pozicijama radilice, dakle nekog definitivnog obavljanja poslova. I sada kada pogledamo bilo koju od prethodnih i aktuelnih vlasti, videćemo da su žene često na pozicijama pomoćnica, savetnica, onim pozicijama koje zapravo nešto rade.Mislim da možemo da zahvalimo mnogim ženama za koje trenutno možda i ne znamo ko su, a zapravo nalaze se u različitim kabinetima, za mnogo toga što se dobrog desilo u zemlji”

Autorke emisije: Aleksandra Bučko, Iva Gajić, Sanja Kosović, Irena Čučković i Sanja Đorđević.

U ovoj epizodi podkasta korišćeni su zvučni efekti sa sajta: www.freesound.org, a autori nekih od efekata su:IEDlabs, FoolBoyMedia

Ovaj podkast je nastao uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj ove epizode isključiva je odgovornost podkasta Reaguj i ne odražava nužno stavove Evropske unije, kao ni Mreže za izveštavanje o različitosti 2.0.

Jutarnji program za Srbiju – juni/lipanj 01, 2022

Jutarnji program za Srbiju - RSE

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.

 

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.

 

KUPEK 316, Srđan Keča, Muzej Revolucije

KUPEK
Prije pola stoljeća, arhitekt Vjenceslav Richter predložio je odvažnu viziju za muzej koji bi „čuvao istinu o nama“.
Prije pola stoljeća, arhitekt Vjenceslav Richter predložio je odvažnu viziju za muzej koji bi „čuvao istinu o nama“. Možda on misli da nije uspio u tome jer Muzej Revolucije nikad nije dobio fizički oblik, osim podzemnih prostorija, ali u tom podzemlju odvija se život koji doista otkriva i „čuva istinu o nama“ kroz priču o tri generacije žena, koju je ispričao Srđan Keča kroz film „Muzej Revolucije“ koji je nedavno otvorio Beldocs – Меđunarodni festival dokumentarnog filma. Srđan i Muzej su gosti 316. K.U.P.E.K.
#slušajkupek
#umjetnostjenajjačapolitičkaopcija #supportKUPEK
www.patreon.com/KUPEK

Epizoda 155 – Milovan Rankov, konsultant iz Frankfurta (Nemacka)

Priče iz dijaspore
Interesuje vas virtuelna kancelarija?

Interesuje vas virtuelna kancelarija? Onda je Otvaranje firme .com pravo mesto za vas! 

Virtuelna kancelarija u Beogradu – prvi mesec besplatno pozivom na podcast Priče iz dijaspore. Otvaranje firme u Srbiji za strance, kao i za domaće državljane, možete naručiti online.

Da li ste već čuli za Balkanski kutak? Balkanski kutak je platforma koja okuplja celu ex-Yu dijasporu na jednom mestu. Zanima vas gde je najbliži ex-Yu restoran, naš advokat, doktor, sportski klub, kada je sledeća svirka ili dečija priredba? Posetite Balkanski kutak . com i jednim klikom pronađite ex-Yu dijasporu i njene događaje u Vašem okruženju.

Trenutno možete pronaći ex-Yu dijasporu u Berlinu, Hamburgu i Nirnbergu, a uskoro i u ostalim gradovima Nemačke a i širom sveta. Registrujte se na Balkanski kutak . com i utičite na dalji razvoj i širenje platforme vašim konstruktivnim pitanjima i sugestijama.

Jednokratne donacije za dalji razvoj podcasta Priče iz dijaspore možete ostvariti putem PayPala 

Na podcastu Priče iz dijaspore danas imam priliku da ugostim Milovana Rankova, bivšeg akademika, a danas biznis konsultanta iz Frankfurta (Nemačka).

Sa Milovanom sam razgovarao o njegovom životnom putu od rodne Kule preko godina studija ekonomije u Novom Sadu do Frankfurta danas. Milovan danas radi za Accenture, jednu od najvećih konsultantskih kuća na svetu. Priču o Accenture-u smo ostavili za sam kraj kao šlag na tortu, a u toku razgovora smo se bavili raznim temama iz Milovanovog života: odrastanjem u rodnoj Kuli, odlasku za Novi Sad na studije, kako se odlučio za odlazak za Nemačku i Frankfurt, akademskoj karijeri tokom radnog dana odnosno poslu izbacivača u lokalnim noćnim klubovima noću tokom prvih godina emigrantskog života, planovima za budućnost, ali i kako vidi život u Frankfurtu i da li bi ga kao grad preporučio za život. Uživajte i ne zaboravite da ostavite komentare, lajkujete i sharujete ukoliko vam se epizoda svidja!

Priče iz dijaspore možete gledati i na YouTube-u

Jelena Trpković, ARHITEKTURA TRAUME- Forum Ziviler Friedensdienst – Serbia i Ženergija

Ženergija
ARHITEKTURA TRAUME
Pamtimo kulturu otpora početkom devedesetih.
ARHITEKTURA TRAUME
Pamtimo kulturu otpora početkom devedesetih.
Beležimo glasove žena, hrabrih saborkinja koje su ustale protiv rata, mobilizacije, mržnje, nacionalizma. Sećamo se Crnog flora, najvećeg antiratnog protesta u Srbiji kao i drugih antiratnih akcija.
Gošća:
Jelena Trpković, slikarka
Rođena u Beogradu, u kom i živi. Izlagala je na samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu, i predavala na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Od 1980. do 1999. živela u Dubrovniku. Priredila je osam knjiga iz zaostavštine svog supruga Milana Milišića, stradalog u granatiranju Dubrovnika 1991. Bila je aktivna u antiratnim i mitrovnim pokretima devedesetih u Beogradu.
Saradnja Forum Ziviler Friedensdienst – Serbia i Ženergija
31.maj 2022, Beograd