Radio Galaksija #198: Kosmička mikrotalasna pozadina (dr Milan M. Ćirković, prof. dr Slobodan Perović) [08-06-2025]

Radio Galaksija
Kosmička mikrotalasna pozadina (CMB) predstavlja jedan od ključnih oslonaca savremene kosmologije – posmatračku potvrdu teorije Velikog praska i izvor informacija o najranijim epohama Svemira.

Kosmička mikrotalasna pozadina (CMB) predstavlja jedan od ključnih oslonaca savremene kosmologije – posmatračku potvrdu teorije Velikog praska i izvor informacija o najranijim epohama Svemira. Međutim, istorija njenog otkrića i epistemološki status koje to zračenje ima u savremenoj nauci daleko su složeniji nego što to sugeriše udžbenička naracija. 

U ovoj epizodi Radio Galaksije pričamo upravo o tome sa dr Milanom M Ćirkovićem (Astronomska opservatorija Beograd) i prof. dr Slobodanom Perovićem (Filozofski fakultet, Beograd). 

Povod za razgovor je knjiga „The Cosmic Microwave Background: Historical and Philosophical Lessons“ (Cambridge University Press, 2024), koju su Milan i Slobodan zajednički napisali. U njoj se CMB razmatra ne samo kao fizički fenomen, već i kao naučni objekat čija interpretacija zavisi od teorijskog okvira, istorijskog konteksta i šireg filozofskog pogleda na nauku.

U ovoj epizodi razgovaramo o: 

  • razvoju kosmoloških teorija tokom 20. veka i „velikoj kontroverzi“ između modela Velikog praska i teorije stacionarnog svemira, 
  • ulozi CMB-a u formiranju savremene kosmološke ortodoksije,
  • alternativnim tumačenjima i njihovom epistemološkom statusu,
  • problemu pododređenosti teorija i njegovim posledicama za naučni realizam,
  • savremenim filozofskim izazovima u tumačenju CMB-a, uključujući multiverzum, antropički princip i granice empirijske proverljivosti.

Posebnu pažnju posvećujemo načinu na koji društveni, metodološki i pragmatični faktori utiču na prihvatanje i stabilizaciju naučnih teorija, kao i lekcijama koje iz ove istorije možemo izvući za razumevanje današnjih naučnih debata.

Dakle, jedna epizoda namenjena slušaocima zainteresovanim za kosmologiju, filozofiju nauke i istoriju savremene astrofizike! 

Support the show

Više o Radio Galaksiji, kao i mnoge druge sadržaje, možete naći na našem sajtu: https://radiogalaksija.rs. A ako volite ovo što radimo i želite da pomognete, potražite više informacija o tome kako to možete da uradite nalazi se ovde.

Night Waves Sessions #214: East of Jazz [06-04-2025]

Night Waves Sessions
Night Waves Sessions #214 | East of Jazz

1.

Night Waves Sessions #214 | East of Jazz

1. Zbyszek Szwajdych – His Voice
2. Bugge Wesseltoft – Think aHeaD (feat. Sanskriti Shrestha & LILJA)
3. EYM Trio – No Madness (feat. Varijashree Venugopal)
4. Tatevik Hovhannisyan – Chem Krna Xagha
5. Tigran Aleksanyan & Vahe Hovanesian – Shoger Jan
6. Tigran Hamasyan – Shogher Jan
7. Aziza Mustafa Zadeh – Boomerang
8. Vaqif Mustafazadə – Şirvanşahlar Sarayı
9. Isfar Sarabski – Novruz
10. Patrick Bebelaar – Duscha Moja
11. Tingvall Trio – Arabic Slow Dance
12. Vasiliki Anastasiou – Rain
13. Elina Duni – Mora Testinë
14. Quattro Bassi – Lijepi li su Mostarski dućani
15. Tamara Jokić – Imam jednu želju (feat. Gilad Barakan)
16. Kristjan Randalu & Petros Klampanis – With Marco
17. Petros Klampanis – Xehorismata
18. Anouar Brahem, Anja Lechner, Django Bates & Dave Holland – Dancing Under the Meteorites
19. Eastern Blok – Hamlet Machine
20. Omer Avital – New Yemenite Song
21. Mimika Orchestra – Dišpet / Defiance

/ radioAPARAT.rs
/ 6. 4. 2025.

Radio Galaksija #197: Genetika i ponašanje ptica (dr Vladimir Jovanović) [25-03-2025]

Radio Galaksija
U ovoj epizodi istražujemo kako geni oblikuju ponašanje kod ptica, i kako samo jedan gen može promeniti sve – od nivoa hormona, preko izgleda, pa do strategije parenja.

U ovoj epizodi istražujemo kako geni oblikuju ponašanje kod ptica, i kako samo jedan gen može promeniti sve – od nivoa hormona, preko izgleda, pa do strategije parenja.

Naš sagovornik je dr Vladimir Jovanović, biolog i istraživač sa Freie Univerziteta u Berlinu, koji je sa kolegama nedavno objavio rad u časopisu Science, o izuzetnom primeru ponašajnog polimorfizma kod ptice sprudnik ubojica (Philomachus pugnax, en. ruff sandpiper).

Ova vrsta ima tri različita oblika mužjaka – jedan je agresivni i dominantni, „nezavisni“, drugi je udvorni „satelit“, a treći je „faeder“, mužjak koji izgleda i ponaša se kao ženka. Zajedničko im je jedno: sve ih oblikuje isti genHSD17B2.

Kroz ovaj konkretan slučaj razgovaramo i o širim temama:

  • šta su ponašajni polimorfizmi i koliko su česti u prirodi,
  • kako se istražuju genetičke osnove ponašanja kod ptica (i generalno divljih životinja),
  • koja je uloga hormona u povezivanju gena i ponašanja,
  • i šta sve to govori o evoluciji i složenosti živih sistema.

Epizoda dotiče i filozofska pitanja o biologiji ponašanja – da li je ponašanje „kodirano“, koliko su naši životi biološki usmereni, i koliko prostora ostaje za varijaciju, prilagođavanje i izbor, i slično. 

Ovo je epizoda o genetici, hormonima, istraživanju u prirodi i jednoj neobičnoj ptici koja nas uči o raznolikosti života.

Originalni naučni rad o kom smo pričali možete pronaći ovde: 

Loveland, J. L., Jovanović, V., Tuttle, E. M., Lamichhaney, S., & Andersson, L. (2024). A single gene orchestrates androgen variation underlying male mating morphs in ruffs. Science, 383(6676), 1072–1078. https://doi.org/10.1126/science.adp5936

🔗 Direktan link: https://www.science.org/doi/10.1126/science.adp5936

Support the show

Više o Radio Galaksiji, kao i mnoge druge sadržaje, možete naći na našem sajtu: https://radiogalaksija.rs. A ako volite ovo što radimo i želite da pomognete, potražite više informacija o tome kako to možete da uradite nalazi se ovde.