Jeste li znali da su za formiranje jednog kantonalnog vijeća za mlade potrebne minimalno tri organizacije za mlade, a da bi imali tri organizacije za mlade, trebaju biti uključene tri punoljetne osobe? Znate li što je strategija prema mladima Federacije Bosne i Hercegovine? U Glasom mladih upravo o strategiji Kristina Gadže je razgovarala sa Aleksandrom Đorem iz Vijeća mladih FBiH i Neviom Bruckom iz Instituta za razvoj mladih KULT.

„Meni moj život, onakav kakav je bio, ne može niko vratiti. Ono što se desilo ne može niko izbrisati“, priča za Radio Slobodna Evropa Andrej Obradović, mladić iz Beograda koji je policiju optužio za zlostavljanje i diskriminaciju.
Tvrdi da je prilikom pretresa stana u kojem je živeo pretučen i ponižavan, pored ostalog, zato što su policajci shvatili da je deo LGBT zajednice.
U Glasom mladih sa Andrejem je razgovarala Nevena Bogdanović – čućete za šta sve optužuje policiju, kako institucije reaguju na njegovu krivičnu prijavu za zlostavljanje, zašto je štrajkovao glađu i zbog čega je u Srbiji u porastu nasilje prema LGBT osobama?

Više prilika za zaradu, networking, ali i zabavu često su razlog mladima da se presela iz sela u grad. No, ruralni turizam prkosi takvoj praksi i sve češće privlači mlade da ostanu u svojim rodnim krajevima. U ‘Glasom mladih’ podcastu razgovaramo sa mladim ljudima u Bosni i Hercegovini koji su grad zamijenili sa seoskim turizmom.

Priroda, zemlja, klima, voda – riječi koje, osim što su vezane za ekologiju, povezuje i to što su ženskog roda. Možda baš zato na Zapadnom Balkanu „cvjeta“ aktivizam žena u domenu ekologije.

Jedna od tih žena je i Ivana Čogurić iz Ekopatriotizma – prvog ženskog ekološkog pokreta u Crnoj Gori, koju smo ugostili u podkastu „Glasom mladih“.

Ivana i ekipa okupljena oko te organizacije više od četiri godine uklanjaju otpad koji su drugi ostavili. Ono što je počelo kao neplanirana akcija čišćenja nekoliko dobrih drugarica, sada je pokret koji je prepoznat i van granica Crne Gore.

Od nje smo saznali šta sve crnogorski građani odlažu na ilegalnim deponijama, da li u maloj sredini kakva je Crna Gora prijavljuju ekološki prekršaji ali i kako je Ivana svoju majku odučila od čuvene prakse čuvanja „kesa sa kesama“.

Krindž, goustovanje, mud, bumer – ovo su samo neke od reči koje koristi Generacija Z, odnosno mladi rođeni između 1997. i 2012. godine. Ovaj sleng nije jedino što razlikuje ovu generaciju od ostalih. Šta je to drugačije, kako mlađe generacije gledaju na svet i globalne probleme, koliko im je možda razvijenije kritičko mišljenje i da li je njihov žargon samo logičan sledeći korak u razvoju jezika, slušajte u podkastu Glasom mladih u kojem Iva Gajić razgovara sa Milanom Inićem youtuberom poznatim i kao Jaserštajn.

Ukoliko vas upoznavanje novih osoba preko društvenih mreža umara i čini nesigurnim, Ivana Radić i Azra Halilović u Sarajevu nude upoznavanje „na stari način“. Već nekoliko mjeseci ove djevojke organizuju takozvane mingling događaje na kojima zainteresovani mogu upoznati partnere ili steći nove prijatelje. Kako sve to funkcioniše za Glasom mladih je saznala Kristina Gadže.

Kako je biti glas svoje generacije? Šta dobijaš, a šta gubiš kada napustiš svoju zemlju? Šta Zapad čini Zapadom, a Bosnu Bosnom? U Glasom mladih Aidi Đugum se pridružio Nikola Lero, pjesnik, ambasador mira UNESCO-a u BiH i uposlenik na Univerzitetu Šefild u Velikoj Britaniji.

„Nisam počeo da pišem da drugima ukažem, nego da sebi priznam gdje živim, zato mislim da moja poezija rezonuje sa mojom generacijom,“ kaže u podcastu Lero. Kako je pisati poeziju danas i šta definiše ovog mladog autora slušajte u Glasom mladih.

Zaboravljeni negativ i nada da negdje neko na svijetu ima fotografiju. Tako je počelo. Potragom za fotografijom na kojoj su stariji brat i on. Djeca u opkoljenom gradu.
A prerastao je projekat „Sniper Alley Photo“ koji je postao značajna platforma za očuvanje istine. Njegovo ime je Džemil Hodžić, idejni tvorac i rizničar koji povezuje fotografe i djecu ratnog Sarajeva. Za njega je na početku to bio dug prema bratu Amelu, jednom od 1.601 ubijenog djeteta opsade Sarajeva. Džemilov brat ubijen je 3. maja 1995. godine snajperskim hicem sa jednog sarajevskog brda. Imao je 16 godina. Išao je u drugi razred umjetničke škole.
A ratni fotograf iz Washingtona Thomas Hurst na tavanu će pronaći negativ star 30 godina na kojem je bila i slika Džemila sa bratom Amelom. Kako je rat gledati očima djeteta? Kako se boriti protiv zaborava? Jesu li fotografije, kao materijalno opipiljive uspomene, neophodne da bi se sjećanje očuvalo? Slušajte u Glasom mladih.