‘Ne da ti sredina da postaneš kreten’

Glasom mladih - RSE
Adis Kutkut, poznatiji kao Billain, je umjetnik iz Sarajeva koji se može pohvaliti činjenicom da je u inostranstvu mnogo poznatiji nego u gradu u kojem živi.
Adis Kutkut, poznatiji kao Billain, je umjetnik iz Sarajeva koji se može pohvaliti činjenicom da je u inostranstvu mnogo poznatiji nego u gradu u kojem živi. U Glasom mladih sa Adnanom Čomorom slušajte kako zvuči i izgleda 23. stoljeće, te zbog čega Billain kaže da mu sredina iz koje dolazi dobro dođe za “reality check.”

Mjesec karnevala u Crnoj Gori

Zaviri ispod površine - RSE
Kotorski karneval čuva tradiciju dužu od pola milenija.
Kotorski karneval čuva tradiciju dužu od pola milenija. I ovog februara se širom Boke Kotorske pripremaju karnevalske grupe, u tajnosti šiju maske, pišu tužbe i odbrane za suđenje Karnevalu – krivcu za sve loše što nam se desilo lani, pa će njegovim spaljivanjem svo zlo biti pretvoreno u prah i pepeo. Na dan karnevala izlazi Karampana, satirični list koji nastaje od duhovitih dosjetki na bokeškom dijalektu, a fešti prethodi karnevalska trpeza „papalada ala maka“. Maškarama se tjera zima, slavi život i nasljeđe koje povezuje Boku sa mediteranskom kolijevkom civilizacije.

BiH diplomatija za početnike

Zaviri ispod površine - RSE
Da li ste se ikada pitali kako se biraju ambasadori i ambasadorice Bosne i Hercegovine?
Da li ste se ikada pitali kako se biraju ambasadori i ambasadorice Bosne i Hercegovine? Kako im izgleda jedan radni dan i kako mogu pomoći građanima? U potrazi za odgovorima Lejla je razgovarala sa ambasadoricom Bosne i Hercegovine u Češkoj Martinom Mlinarević, ali i sa stručnjakom za međunarodne odnose i diplomatiju Jasminom Hasićem. U ZIP-u saznajte kako oni ocjenjuju bh. diplomatiju i šta kažu građani kakvo im je iskustvo sa ambasadama.

Second hand – trend ili održiva moda?

Glasom mladih - RSE
Svake sekunde na deponiji završi kamion garderobe.
Svake sekunde na deponiji završi kamion garderobe.
Svaki bačeni komad odeće, utiče i na životnu sredinu, a kada uzmemo u obzir koliko se baci, logično je pitanje: kako tome stati na put? Može li moda da bude održiva? Ili u najmanju ruku – održivija?
Da li odgovor na smanjenje tekstilnog otpada možda donekle leži u radnjama polovne odeće? Saznajte u Glasom mladih.

Srbija, deponije i reciklaža: ‘Iz reke vadimo frižidere i zamrzivače’ 

Zaviri ispod površine - RSE
Više od tri hiljade diviljih deponija registrovano je u poslednjem izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine Srbije, a od toga gotovo 1.500 nije bilo očišćeno.  
Polovina otpada je na gradskim smetlištima, uz rizik po zdravlje ljudi i često bez kontrole šta se tamo odnosi.  
U ovoj epizodi ZIP-a pričamo o deponijama, zagađenim rekama i reciklaži.
Više od tri hiljade diviljih deponija registrovano je u poslednjem izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine Srbije, a od toga gotovo 1.500 nije bilo očišćeno.  
Polovina otpada je na gradskim smetlištima, uz rizik po zdravlje ljudi i često bez kontrole šta se tamo odnosi.  
U ovoj epizodi ZIP-a pričamo o deponijama, zagađenim rekama i reciklaži. I tražimo odgovor na pitanje šta da se radi sa onim što svaka balkanska kuća ima – kesom sa plastičnim kesama.  

Ko ‘daje krila’ Bosni i Hercegovini?

Glasom mladih - RSE
Od Red Bull Cliff Divinga u Mostaru, slobodnog trčanja preko historijskih sarajevskih krovova, skijanja preko Studenog potoka u Umoljanima, Red Bull Dajak u Banjaluci.
Od Red Bull Cliff Divinga u Mostaru, slobodnog trčanja preko historijskih sarajevskih krovova, skijanja preko Studenog potoka u Umoljanima, Red Bull Dajak u Banjaluci. Jadran Crnogorac i kompletan tim ljudi koji rade na ovim projektima imaju jasne ciljeve: oplemeniti lokalnu zajednicu, razviti gradove, turizam i usaditi entuzijazam kod ljudi. Samo u Glasom mladih slušajte razgovor sa Jadranom Crnogorcem i saznajte kakav je odjek ovih događaja u svijetu, šta su im rekle kolege iz Kopenhagena, ali i koliko su uticali na sredine širom BiH.

‘Putin doživljava sebe glasnikom novog svetskog poretka’

Između redova - RSE
Sa osjećajem ugroženosti ruskog predsjednika Vladimira Putina, raste i nuklearna prijetnja, smatra Sergej Radčenko, profesor historije na američkom Univerzitetu Johns Hopkins.
Sa osjećajem ugroženosti ruskog predsjednika Vladimira Putina, raste i nuklearna prijetnja, smatra Sergej Radčenko, profesor historije na američkom Univerzitetu Johns Hopkins.
Kaže da oni koji tvrde da ne postoji mogućnost da Rusija napadne Ukrajinu nuklearnim oružjem ne znaju šta pričaju „jer niko ne može zasigurno da tvrdi šta će se desiti.“
U specijalnom izdanju podcasta ‘Između redova’ slušajte i zašto Radčenko kaže da Putin sebe doživljava kao „glasnikom“ novog svjetskog poretka i da li njegove ideje nailaze na širi odjek?

Aleksašenko: Puste želje da će oligarsi zbaciti Putina

Između redova - RSE
Ruski predsjednik Vladimir Putin se neće povući iz Ukrajine zbog sankcija ma koliko ekonomija trpela smatra Sergej Aleksašenko bivši zamenik guvernera Centralne banke Rusije.
Ruski predsjednik Vladimir Putin se neće povući iz Ukrajine zbog sankcija ma koliko ekonomija trpela smatra Sergej Aleksašenko bivši zamenik guvernera Centralne banke Rusije. U specijalnom izdanju ‘Između redova’ sa Draganom Štavljaninom Aleksašenko procenjuje i da Putin stoprocentno kontroliše situaciju u Rusiji i dalje uživa podršku građana, uprkos sankcijama, te da nije moguć puč koji bi izveli oligarsi ili pojedine struje u Kremlju.

Nesebična umjetnost Selme Selman

Glasom mladih - RSE
Kako je sa 17 godina prodati sliku za 20 eura, a sa 29 za 20.000 eura? Živjeti između New Yorka, Bihaća, Amsterdama, odrasti u romskom naselju i stipendijama i uzorom podsticati djevojčice da idu u školu.
Kako je sa 17 godina prodati sliku za 20 eura, a sa 29 za 20.000 eura? Živjeti između New Yorka, Bihaća, Amsterdama, odrasti u romskom naselju i stipendijama i uzorom podsticati djevojčice da idu u školu. Vizalna umjetnica Selma Selman zna kako. Slušajte u Glasom mladih.

‘Naše zajedničke ratne traume’

Glasom mladih - RSE
Koliko je važno da se učenjem očuvaju sjećanja i na ona najteža, najstrašnija ratna vremena te da se izvuče pouka da se rat nikada nikome ne ponovi?
Koliko je važno da se učenjem očuvaju sjećanja i na ona najteža, najstrašnija ratna vremena te da se izvuče pouka da se rat nikada nikome ne ponovi? Jesu li traume za djecu u ratu univerzalne, desile se sada, prije 30 ili prije 70 godina, u Ukrajini, BiH ili Japanu? O tome u Glasom mladih razgovaraju Aida Đugum i Jasminko Halilović osnivač i direktor Muzeja ratnog djetinstva.