091 – Da li su nam potrebni dodatni vitamini?

Reaguj!
U 91. epizodi podkasta Reaguj! govorile smo o pravilnoj upotrebi imuno preparata i dodataka ishrani.

U 91. epizodi podkasta Reaguj! govorile smo o pravilnoj upotrebi imuno preparata i dodataka ishrani.

Specijalistkinja farmacije Sonja Stojiljković objašnjava na koji način je pandemija koronavirusa uticala na tržište imuno suplemenata.

“Mislim da je broj suplemenata, kad kažem broj – mislim i na broj različitih proizvođača i na broj različitih vitamina sa različitim dozama, čak i desetostruko veći nego pre početka pandemije. To je negde i očekivano, jer se farmaceutska industrija trudi da napreduje i da napravi što bolje preparate”, kaže Stojiljković.

Kada je reč o količini unosa vitamina putem hrane i suplemenata, sagovornica podkasta Reaguj! objašnjava da je koncentracija vitamina u hrani 100 do 200 puta manja nego u suplementima.

“To što uzimate kroz hranu apsolutno ne može dovesti do nekog predoziranja, ali u zavisnosti od toga kakvu hranu konzumirate, može se desiti da budete u deficitu sa nekim vitaminom ili mineralom. Naravno, sve to može laboratorijski da se izmeri i da se proveri. Deficiti različitih vitamina u organizmu mogu da prouzrokuju različita stanja, kao što je opadanje kose, kao što je pucanje kože na rukama i slično”, objašnjava Sonja Stojiljković.

A koje smo savete u vezi sa prevencijom koronavirusa i unosa vitamina mogli pročitati na internetu?

Pored pranja ruku, obaveznog nošenja maski i distance od metar i po, po pisanju brojnih medija, čini se da su i vitamini i suplementi neizostavni deo prevencije koronavirusa.

RTS u tekstu pod nazivom “Njegovo veličanstvo – vitamin De” objavljenom krajem prošle godine, navodi da vitamin D ima posebno mesto u prevenciji i lečenju koronavirusa. RTS navodi da ovaj vitamin unosimo kroz meso, ribu i jaja, ali da lekari savetuju da je svakako potrebno uključiti i suplemente.

Portal Lepa i Srećna piše da nutricionisti savetuju da tokom pandemije dnevno uzimamo dva puta po 500 miligrama vitamina C za prevenciju od infekcije. Nutricionistkinja sa pomenutog portala dalje savetuje da je potrebna i suplementacija vitamina D i K2, te da doza vitamina D treba da bude između 5 i 10 hiljada IU, kao i da je potrebno uzimati 20 miligrama cinka na dan.

Kako je i Danas pisao još 2020. godine, kada su virusne infekcije u pitanju najvažnije je uzimati vitamine D i C, koji su, po navodima autorke, bez sumnje glavni zaštitnici našeg imunog sistema.

Pored vitamina D I C, autorka ističe i cink. Po njenim rečima, delovanje cinka kao minerala podrazumeva “stopiranje” procesa upale odnosno oboljenja, jer svojim delovanjem na ćelije virusa prekida dalja lančana vezivanja i na taj način blokira dalje širenje i suzbija postojeće.⁣

Specijalista interne medicine doktor Dejan Zahorjanski ističe da je uzimanje vitamina preporučljivo, posebno nakon preležanog kovida, ali naglašava da to treba biti u ograničenom vremenskom periodu.

“Važan aspekt cele te priče vezane za povećanu potrošnju jesu preporuke pre svega samih lekara, koji su radili recimo u kovid sistemu, gde se preporučuje određena suplementacija i nadoknada vitamina, ali u ograničenom vremenskom periodu”, objašnjava Zahorjanski.

On dodaje i da ovi suplementi nisu pokriveni zdravstvenim osiguranjem, već je svako od nas vitamine kupovao od svojih para – bez obzira na to da li imaju recept doktora, ili ne.

“S obzirom na stav našeg zdravstvenog fonda, svi minerali i suplementi recimo koji su se pisali u okviru kovid lečenja pacijenata tokom pandemije su se kupovali na slobodnom tržištu i nisu bili pokriveni obaveznim zdravstvenim osiguranjem, to jest nije mogao niko da ih dobija na recept. Tako da je i to jedna razlika u širokoj dostupnosti tih preparata bez recepta”, objašnjava Zahorjanski.

Na podkastu su radile: Irena Čučković, Sanja Đorđević, Sanja Kosović i Iva Gajić.

Aleksandar Pavlović – Ashes to Ash ili ko su „mi, Evropljani“

Radio Peščanik
„Zašto stalno ponavljamo iste greške“, pita se u tekstu objavljenom i na Peščaniku Timoti Garton Eš, autor uticajnih knjiga o jugoslovenskoj krizi i vatreni pobornik širenja NATO-a na istok…
„Zašto stalno ponavljamo iste greške“, pita se u tekstu objavljenom i na Peščaniku Timoti Garton Eš, autor uticajnih knjiga o jugoslovenskoj krizi i vatreni pobornik širenja NATO-a na istok…

Njuz Podkast broj 44

njuznet
Rat u Ukrajini potisnuo je sve druge teme, a zbog teškog položaja Vučić je ponovo zaplakao.
Rat u Ukrajini potisnuo je sve druge teme, a zbog teškog položaja Vučić je ponovo zaplakao. Navijači Zvezde imali su koreografiju u žuto-plavoj boji koja je izazvala haos na društvenim mrežama. Svet je odlučio da kenseluje Ruse – od mačaka do pisaca koji su umrli pre više od veka. U najdužem kolegijumu ikada pričamo o tome šta raditi u slučaju nuklearnog rata, a za kraj se vraćamo na izbore u Srbiji.

Jutarnji program za Srbiju – mart/ožujak 09, 2022

Jutarnji program za Srbiju - RSE

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.

 

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.

 

Mediji i izbori

Radio Peščanik
Ni pritisci sa strane ni evroparlamentarci neće pomoći da se uredi domaća medijska scena dok novinari ne povrate profesiju koju su im oteli propagandisti, glavne su poruke debate „Mediji i slobodni izbori“ (u organizaciji Nove ekonomije i Vremena).
Ni pritisci sa strane ni evroparlamentarci neće pomoći da se uredi domaća medijska scena dok novinari ne povrate profesiju koju su im oteli propagandisti, glavne su poruke debate „Mediji i slobodni izbori“ (u organizaciji Nove ekonomije i Vremena). Govore Slobodan Georgijev (Newsmax Adria), Stojan Marković (Ozon Media), Ljubica Gojgić (RTV Vojvodina), Igor Božić (TV N1), Gordana Bjeletić (Južne vesti), Rade Veljanovski (Privremeno nadzorno telo za praćenje medija).

Korak napred, dva nazad

Radio Peščanik
Prema indeksu vladavine prava Svetskog projekta pravde, Srbija beleži nižu ocenu u odnosu na prethodne godine i zauzima 81. mesto od 139 zemalja.
Prema indeksu vladavine prava Svetskog projekta pravde, Srbija beleži nižu ocenu u odnosu na prethodne godine i zauzima 81. mesto od 139 zemalja. O najvažnijim nalazima izveštaja Beogradskog centra za ljudska prava o stanju ljudskih prava u Srbiji 2021. govore Dušan Pokuševski, urednik izveštaja, Ivan Protić, jedan od autora izveštaja, Lana Avakumović (CRTA) i Dragana Ćirić (Disability Rights International, DRI).

Jutarnji program za Srbiju – mart/ožujak 08, 2022

Jutarnji program za Srbiju - RSE

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.

 

Emisija namenjena slušaocima u Srbiji koja sadrži lokalne, regionalne i vesti iz sveta te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima priče iz svakodnevnog života.