Podcaast #4: Autoritarni i tehno-populizam: stanje i perspektive

Podcaast
Desetine intelektualaca iz različitih delova sveta su se sastale 1967.
Desetine intelektualaca iz različitih delova sveta su se sastale 1967. godine na Londonskoj školi za ekonomiju, u nameri da kroz debatu i prezentovanje stručnih radova dođu do zaključka o tome šta predstavlja termin populizam. Jedan od učesnika je u intervjuu koji je usledio naveo da se ovaj pojam koristi na različite načine, nekada čak i za stvari koje, bar na površini, deluju fundamentalno drugačije, poput makartizma u SAD ili maoizma u Kini. On je takođe naveo da nema sumnje da je u pitanju izuzetno važan termin, ali da za sada ne postoji definitivan stav o tome šta on predstavlja.

No, iako je 1967. odavno prošla, deluje da do današnjeg dana nismo iznašli odgovor na ovaj problem. Ne samo da ne postoji konsenzus u akademskom svetu, već je ovaj termin, kako se to inače dešava, ulaskom u masovnu javnu upotrebu postao skoro potpuno neupotrebljiv, osim za potrebe diskvalifikacije neistomišljenika.

Poslušajte novu epizodu našeg podkasta, koji realizujemo uz pokroviteljstvo FNF Western Balkans (fnst.org), u kojoj je programski direktor Centra za antiautoritarne studije razgovarao sa Dušanom Spasojevićem, vanrednim profesorom Fakulteta političkih nauka, o populizmu.

Ne zaboravite da se prijavite na naš kanal na kome se redovno bavimo temama važnim za vašu slobodu:
https://www.youtube.com/channel/UCq86DWJvPz5OTRlNUGHc4mA

Svemir: gde smo sada i kuda dalje? Urbani razgovori 14 – Robert Džudžar, astrofizičar

Urbani razgovori
Solarni minimum, kao i evolucija Sunca, crne rupe ali i traženje planeta pogodnih za kolonizaciju teme su o kojima pričamo sa Robertom Džudžarom, astrofizičarem, koji je trenutno na doktorskim studijama u Melburnu u Australiji.

Solarni minimum, kao i evolucija Sunca, crne rupe ali i traženje planeta pogodnih za kolonizaciju teme su o kojima pričamo sa Robertom Džudžarom, astrofizičarem, koji je trenutno na doktorskim studijama u Melburnu u Australiji.

Džudžar istražuje evoluciju galaksija koje se nalaze u grupama, preko gasa Vodonika.

Planete pogodne za kolonizaciju i verovatnoća života sličnih civilizacija

Problem predstavlja, prema rečima Džudžara, daljina. Na primer, letilice Voyager 1 i 2, koji su lansirani 1977. godine predstavljaju najudaljenije objekte koje je čovek lansirao.

A Robert Džudžar kaže i da se tek sada, posle 43 godina dobijaju naznake da se Voyager 1 nalazi na granici Sunčevog sistema. (od 19,38)

Zato Robert Džudžar kaže, postoje dve vrste istraživanja: jedna grupa razmatra gde bi mogli da naselimo ljude, na koju planetu u Sunčevom sistemu, a druga istražuje vansolarne planete.  (od 22,19)

U objekte u našoj galaksiji koji bi mogli biti pogodni za ljude Džudžar nabraja Mars, Jupiterov satelit – Europa, i satelit Titan koji kruži oko Saturna. (od 26,56)

A kada su u pitanju pretpostavke da li postoje civilizacije u našem Mlečnom putu, Džurdžar kaže, da je nedavno objavljen članak u kome su naučnici putem računjanja verovatnoće utvrdili da je to broj od 36. (od 24,14)

Autorka: Aleksandra Bučko

Send in a voice message: https://anchor.fm/fabrikakreativnosti/message

Epizoda 003: BEOVIZIJA Gost: Ivana Jajačanin NAIVA

Ozbiljni stručnjaci
O tome kako izgleda učešće na Beoviziji, kako naći posao pevačice na oglasima, ko je Žika i koliko je opasan posao čitača struje, pričali smo sa našom ozbiljnom stručnjakinjom, prvom pratiljom ovogodišnje Beovizije – Ivanom Jajčanin Naivom.

O tome kako izgleda učešće na Beoviziji, kako naći posao pevačice na oglasima, ko je Žika i koliko je opasan posao čitača struje, pričali smo sa našom ozbiljnom stručnjakinjom, prvom pratiljom ovogodišnje Beovizije – Ivanom Jajčanin Naivom.