Bila je prva vozačica u Crnoj Gori, fotografkinja, išla u lov. Bavila se politikom, govorila francuski, njemački i ruski jezik i bila savjetnica svoga oca crnogorskog kralja Nikole. Ovo je priča o princezi koja je rođena na kraljevskom dvoru, a nakon skoro pola vijeka egzila, umrla u tuđini i siromaštvu. Danas u Crnoj Gori prvi autoput nosi njeno ime, a u rodnom Cetinju je dobila spomenik. Njena svestrana ličnost, otresitost i hrabrost, razlog je što roditelji i danas kćerkama daju njeno ime. Ovo je priča o princezi Kseniji.

Godine 2022, tri decenije nakon što su antiratni aktivisti i aktivistkinje u Srbiji ustali protiv krvavog rata u socijalističkoj Jugoslaviji koji je krenuo iz Beograda, na drugom kraju Evrope počeo je novi rat. 

„Najteže je govoriti protiv rata kada se on događa“, kaže istoričarka Sanja Radović.  

Ruska invazija na Ukrajinu je za godinu dana odnela desetine hiljada života, razorila čitave gradove i raselila milione. 

Kroz razgovore sa onima koji su se protivili ratu, kako u Srbiji devedesetih, tako i u Rusiji 2022, podkast ZIP pokušava da odgovori na pitanje: kako se boriti se za mir dok vlasti otvaraju frontove?

Kotorski karneval čuva tradiciju dužu od pola milenija. I ovog februara se širom Boke Kotorske pripremaju karnevalske grupe, u tajnosti šiju maske, pišu tužbe i odbrane za suđenje Karnevalu – krivcu za sve loše što nam se desilo lani, pa će njegovim spaljivanjem svo zlo biti pretvoreno u prah i pepeo. Na dan karnevala izlazi Karampana, satirični list koji nastaje od duhovitih dosjetki na bokeškom dijalektu, a fešti prethodi karnevalska trpeza „papalada ala maka“. Maškarama se tjera zima, slavi život i nasljeđe koje povezuje Boku sa mediteranskom kolijevkom civilizacije.

Da li ste se ikada pitali kako se biraju ambasadori i ambasadorice Bosne i Hercegovine? Kako im izgleda jedan radni dan i kako mogu pomoći građanima? U potrazi za odgovorima Lejla je razgovarala sa ambasadoricom Bosne i Hercegovine u Češkoj Martinom Mlinarević, ali i sa stručnjakom za međunarodne odnose i diplomatiju Jasminom Hasićem. U ZIP-u saznajte kako oni ocjenjuju bh. diplomatiju i šta kažu građani kakvo im je iskustvo sa ambasadama.

Više od tri hiljade diviljih deponija registrovano je u poslednjem izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine Srbije, a od toga gotovo 1.500 nije bilo očišćeno.  
Polovina otpada je na gradskim smetlištima, uz rizik po zdravlje ljudi i često bez kontrole šta se tamo odnosi.  
U ovoj epizodi ZIP-a pričamo o deponijama, zagađenim rekama i reciklaži. I tražimo odgovor na pitanje šta da se radi sa onim što svaka balkanska kuća ima – kesom sa plastičnim kesama.  

Da li ste nekada poželjeli da putujete kroz vrijeme? Šta je u dalekoj budućnosti vidio lutajući svevremenski reporter Dedaj, a šta u ekskluzivnom intervjuu poručuje najviši od svih za širenje proširenja, Maybe de la Future? Kako na društveno-političku sliku može da utiče ‘pidžama licemjerstvo’ i šta je posadu svemirskog broda „Evropska zvjezdana unija“ dočekalo kada su stigli na odredišnu stanicu? Kapetanica Lejla istražuje neistražena područja galaksije.

Da li ste nekad poželjeli da makar dotaknete život koji se mjeri milenijumima?

Nije nemoguće, treba samo doći u Bar. Tu živi maslina koja ima 2.245 godina. Zagrlite je, i dotaći ćete vječnost iz ljudske perspektive.
Ovog hladnog decembra vodimo vas na jug Crne Gore gdje je maslina izvor života i zdravlja, ali i spona sa porodičnim i kulturnim nasljeđem. Ona je način života.

Po prvi put u životu, Lejla je upoznala nekoga da je HIV pozitivan. On sada ima 38 godina, a HIV infekciju dobio je kada je imao manje od 30. Prije toga je na testiranja išao redovno, ali desio se, kako kaže, jedan period od godinu i po do dvije, kada je preskočio testiranje. Živi normalno, radi, druži se, liječi se kao i mnogi drugi sa HIV infekcijom. A kroz razgovor u podcastu pomaže u borbi protiv stigmatizacije osoba koje imaju AIDS. „Strah, neznanje i šta će reći svijet – tri su ključne loše karakteristike jednih, koje dovode do stigmatizacije i patnje drugih ljudi“, kaže Lejla.

‘Nikad nisam dobio pravu priliku da radim i da se osećam ko čovek’ – ovako Vladimir Ziriković iz Beograda počinje svoju priču.
Na diskriminaciju osoba sa invaliditetom ukazuju izveštaji domaćih i međunarodnih institucija – od nepristupačnog javnog prevoza i ustanova, preko nejednakih šansi za obrazovanje, zapošljavanje i lečenje.
Kako savladati arhitektonske prepreke, a kako stereotipe i predrasude – o tome za podkast ZIP govore Branko Jokić, Vladimir Ziriković, Nikola Đurđević i Ljupka Mihajlovska.

Zašto umjesto u kina mladi danas više vole da filmove gledaju sami na kompjuteru? U ovoj epizodi ZIP-a govorimo o filmu i kako ga je u očima mladih promijenilo ubrzanje stvarnosti koje živimo. Vodimo vas na radionicu filma za djecu, gdje ćemo upoznati kreativne osmoškolce koji uče o filmu, ali i dobit ćemo od njih preporuke koje bi to filmove trebali da pogledamo.