Radar Forum, Vanja Bajović i Stevan Filipović: Svi moramo progutati razne žabe dok ne vratimo državu

Nova.rs
Da li je moguć slobodan univerzitet u zemlji koja se odriče politike kao javnog dobra i vlasti koja je sve više privatizovala samu ideju države Naredne četiri epizode Radar Foruma, izazivač će biti Vanja Bajović, profesorka Pravnog fakulteta, a njen prvi gost bio je Stevan Filipović, reditelj i docent na FDU-u.
Da li je moguć slobodan univerzitet u zemlji koja se odriče politike kao javnog dobra i vlasti koja je sve više privatizovala samu ideju države Naredne četiri epizode Radar Foruma, izazivač će biti Vanja Bajović, profesorka Pravnog fakulteta, a njen prvi gost bio je Stevan Filipović, reditelj i docent na FDU-u. U razgovoru koji ne zaobilazi ni kompleksnost studentskog pokreta, niti odgovornost intelektualaca, sagovornici ulaze u srž borbe za univerzitet kao jedine preostale institucije otpora.
Sagovornici su kroz razgovor otvorili i pitanje da li su studenti, u trenutku kada su stekli određenu političku moć, zakazali u artikulaciji ciljeva? „Izašla sam s tom tezom da je 15. marta moralo da se izađe sa političkim zahtavima. Da li prolongiranje, pravljenje izborne liste, čekanje da Vučić raspiše izbore i ostalo, u stvari, šteti univerzitetu.“

„Izgubili smo nekoliko važnih trenutaka. Jedan trenutak je bio da se u februaru u Kragujevcu ili u Nišu kaže ta čuvena rečenica – vlast neće ispuniti zahteve. Da je 15. marta neko rekao ‘izbori’, imali bismo možda drugačiju istoriju“, odgovara Filipović.
Kako društveni protest prerasta u politički subjekt, organizacioni modeli koji su nekada služili kao zaštita sada možda postaju ograničenje. Složena struktura plenuma, koja je na početku bila štit od manipulacije i podela, Filipović smatra da sada teže odgovara na izazove trenutka.

„Na početku je bila mala moć i mala odgovornost. Sad je velika moć – pa je i odgovornost veća. Plenumi su pomogli da se kolektivno zaštite, da se protest proširi. Ali danas, kad treba donositi brze odluke, da li je model od 10 stepenika odlučivanja najbolji? Ja sam više za direktnu komunikaciju, ono što zovem normalan razgovor, ovako kako ti i ja sada razmenjujemo stavove“, napominje reditelj.

Na pitanje domaćina Radar Foruma, da li bi glasao za studentsku listu na kojoj bi se našao i Emir Kusturica, Filipović izvlači suštinu zajedničke borbe protiv režima – da svi unutar nje moraju da „progutaju razne žabe“ zarad višeg cilja. „Niko od nas neće dobiti ono što hoće i to je poenta. Studenti su tu uradili veliku stvar – pomogli su nam da stavimo razlike u drugi plan. Posle ćemo, kad vratimo državu, da se prepiremo o razlikama.“

Podcast „Pitajte Đuru“ – Lex specialis za prosvetu: izraz dobre volje ili osveta vlasti?

Nova.rs
Pozivom na delimičnu obustavu blokade univerziteta, profesori rade za viši cilj, studenti moraju da im veruju.
Pozivom na delimičnu obustavu blokade univerziteta, profesori rade za viši cilj, studenti moraju da im veruju. S druge strane, studenti su sa pravom razočarani zbog poziva za vraćanje na fakultete jer su pokrenuli ono što niko decenijama nije. Vlast jedva čeka podelu i sve vreme protesta ona svesrdno radi na njoj jer je spremna da uništi univerzitet.

Sadašnja situacija u prosveti nije definisana zakonom, ovo nije ni vreme bombardovanja 1999. godine, ali ni vanredna situacija kao što je bila za vreme pandemije. Protesti i blokade fakulteta i srednjih škola moraju se okončati nekim posebnim zakonom, koji bi podrazumevao presedan za izlazak iz krize.

Studenti su spremni da izgube godinu, ali se fakultetima može dati plan koji bi rešio upis brucoša, polaganje ispita apsolventima i smanjenje poena za upis ostalih u narednu godinu.

Zbog brojnih zluoupotreba, u malu maturu ne veruju srednje škole, u veliku maturu fakulteti, zato i jedni i drugi insistiraju na prijemnim ispitima. Većina srednjih škola će sa raznoraznim nadoknadama završiti školsku godinu do kraja juna. Što se tiče fakulteta najrealnije bi bilo da prijemni bude u septembru.

Gošća: Ana Dimitrijević, Predsednica Foruma beogradskih gimnazija

Jugoslovenka u podcastu Mamazjanija o trčanju maratona u trudnoći i ćerkici Loli koja je njena snaga

Nova.rs
Ako je trudnoća zdrava, žena treba da se ponaša sasvim normalno, pa ako oseća da može da trči maraton, zašto da ne?!
Ako je trudnoća zdrava, žena treba da se ponaša sasvim normalno, pa ako oseća da može da trči maraton, zašto da ne?! Ukratko bi bila poruka gošće nove epizode Mamazjanije Nele Bunčić Vukomanović, pasionirane trkačice, popularne Jugoslovenke, koja je od pre devet i po meseci mama jedne male Lole, koja joj uveliko pravi društvo na trkačkoj stazi i svetskim maratonima.

Sve do porođaja, Nela je trčala maratone, vežbala u teretani, osluškivala svoje telo i nije prelazila određene granice.

„Nisam bila neustrašiva trudnica, imala sam i ja neke strahove, naročito u petom mesecu kada su krenule iznenadne kontrakcije. Međutim, to je prošlo, bila sam dobro, osećala sam da mogu da treniram, a moje prirodno stanje je da se krećem. Bilo bi mi strašno da sam morala da ležim, da se ne pomeram“, priča Nela.

Okolina nije uvek sa odobravanjem gledala na njeno ponašanje u trudnoći, čak je i mama bila u strahu, svaki put kada bi otišla da trči.

„Dešavalo se da me mama zove i kad joj kažem da idem na trčanje nije joj bilo svejedno, ali to sam ja. Slušala sam svoje telo, sa lekarom sam se dogovorila da smanjim treninge, ali nije bilo potrebe da prestajem. Žene u trudnoći treba da znaju da je to prirodno stanje, nije bolest, kao što se naše društvo često odnosi prema ‚drugom stanju‘. Ako je trudnoća zdrava, onda se ponašamo normalno i poželjno je da se krećemo i budemo aktivne“, objašnjava Nela.

Porođaj je, uz manje probleme, prošao kako treba i rođena je Lola, koja iako još nije prohodala, sa mamom redovno trči.

„Vodim je na maratone i oduševljena je gužvom, ljudima, a posebno kad prođemo kroz cilj, pa bacaju šarene konfete na sve strane, to joj je omiljeno. Lola je divna beba, koja se stalno smeje, dobro jede, sisa, spava“, priča Nela, koja najviše vremena provodi sa svojom bebom, uprkos obavezama.

Iako većina mladih mama ne stižu da se posvete bebi onoliko koliko bi želele i uživaju u odrastanju svog deteta, koje brzo prođe, Nela je Lolu maksimalno uključila u svoj život.

„Ona je tu da se prilagođava nama. Ako ja vežbam, tu je pored mene i to joj je jako zabavno, tada se najviše smeje. Kad idem da trčim maraton, neretko je povedem, kad trčim rekreativno, ona je sa mnom, guram je u kolicima, učesnik je u mom životu i tako provodimo vreme zajedno. Kad je gladna dojim je, gde god da se nađemo u tom trenutku, jer i dalje sisa i pored čvrste hrane, ali mleko je za nju obrok kojeg se još ne odriče“, priča gošća Mamazjanije.

Upoređujući, kroz razgovor, svoje nemirno detinjstvo, iz kojeg nosi avanturističke uspomene na brojne padove sa rolera, posekotine iz igre, Nela zaključuje da deca treba da budu slobodna, da ih pustimo i da se povrede jer to su prvi koraci suočavanja sa traumama i početak osamostaljivanja, kao i način da sebe nauče da čuvaju u kasnijem periodu.

„Lolu već sad puštam da se igra sa našim kucama, koje su u odnosu na nju dosta velike, ali ona je sa njima opuštena, navikla je i kad laju, prave buku, njoj ne smeta da spava u toj gunguli. Kad prohoda, planiram da ogradimo dvorište i da je pustimo da šeta, pada, i nauči da se dočeka i zaštiti, ali to je jedino moguće ako joj pružimo slobodu i ne stojimo neprestano ‚nad glavom‘“, kaže Nela.

Ubrzo nakon što se porodila, Nela se suočila sa najvećim bolom u životu, kada joj je preminuo otac, koji se tokom šest godina lečio od teške bolesti.

„Bio je to najveći izazov za mene sa kojim ništa drugo ne može da se poredi, period u kojem sam želela da budem sama, da tugujem jer to je bol koja ne prolazi. Međutim, Lola je bila tu i njen osmeh je sve nas održao. Naša veza je toliko jaka da u periodima kada sam bila sa tatom u bolnici i nisam mogla da budem sa njom, ona je spavala, nije plakala, niti bila zahtevna ni na koji način. Kao da je, zaista, osetila da treba da mi pomogne. Dala mi je snagu bez koje ne znam kako bih izdržala“, zaključuje Nela.

Podcast DLZ i Srđan Žunić: Baba Žvalu u Banju Robiju

Nova.rs
Nova epizoda podkasta pod zaštitom Međunarodnog PEN centra „Dobar loš zao“ upravo je puštena u pogon.
Nova epizoda podkasta pod zaštitom Međunarodnog PEN centra „Dobar loš zao“ upravo je puštena u pogon.

U prvom delu emisije Nenad Kulačin i Marko Vidojković zaključili su da Vučić sve više liči na babetinu, te da bi mu raspisivanje izbora pomoglo u popravljanju opšteg dojma, a pružili su podršku i nepristojno dugo zatočenim aktivistima iz Novog Sada.

Gost je aktivista i politički zatvorenik koji se trenutno nalazi na slobodi, Srđan Žunić.

Žunić je govorio o svojim iskustvima iz polciijskih stanica, sudnica i CZ-a, kao i načinima pravne borbe protiv režima, policajaca i pripadnika pravosuđa koji su se o ogrešili o brojne zakone.

Uz bizarne detalje iz tamnice, koju neki nazivaju i „koledž“, Žunić je takvo „školovanje“ poželeo vrhu mafijaškog režima, umesto nevinim građanima.

U Magarećem kutku moći ćete da čujete kako Ana Brnabić štuca na engleskom.

Da podkast DLZ nastavi da postoji, molimo vas, pretplatite se na patreon.com/ucutatinecemo ili pošaljite donaciju na PayPal dlz.istern@gmail.com

Radar Forum – Vukašin Milićević i Srđan Milivojević: Za vlast gubitak izbora znači odlazak u zatvor

Nova.rs
Od studentskog otpora do izborne krađe, od istorijske odgovornosti do političkog pritvora – razgovor u Radar Forumu razotkriva koliko je tanka linija između opozicionog dostojanstva i političkog opstanka.
Od studentskog otpora do izborne krađe, od istorijske odgovornosti do političkog pritvora – razgovor u Radar Forumu razotkriva koliko je tanka linija između opozicionog dostojanstva i političkog opstanka. U poslednjoj epizodi Radar Foruma čiji je domaćin Vukašin Milićević, teolog i predsednik Fondacije „Ljuba Davidović“, gostovao je Srđan Milivojević, predsednik Demokratske stranke koji govori o tome da li DS još ima političku budućnost, šta znači bezuslovna podrška studentskom pokretu na izborima, kako funkcionišu izborne manipulacije u Srbiji i zašto su politički zatvorenici postali svakodnevica. Sagovornici pokreću otvoren, oštar i ličan razgovor o slobodi, odgovornosti i kraju svakog kompromisa.

„Oni neće čekati da izgube. Ti ljudi su spremni da proglase pobedu na izborima pre nego što se zatvore birališta. Imate posla sa ljudima koji su neviđeni manipulatori. Koji ne smeju da izgube izbore. Jer gubitak izbora za njih je gubitak slobode, lične slobode. Oni će ići u zatvor posle gubitka izbora. Ti ljudi koji su spremni da čekaju kod kuće da se glasovi prebroje, mogu slobodno kad dođe taj dan da spakuju ćebe, pastu za zube i četkicu i da krenu put Centralnog zatvora ili put Specijalnog suda za organizovani kriminal. Ja znam da će biti velika trka do Specijalnog suda. Tražiće se status svedoka okrivljenog (saradnika)“, siguran je Milivojević.

Više na radar.rs.

Podcast DLZ i Dušan Petričić: Uhapsiti zlotvora!

Nova.rs
Stigli smo do 350. epizode vašeg omiljenog podkasta pod zaštitom Međunarodnog PEN centra, „Dobar loš zao“!
Stigli smo do 350. epizode vašeg omiljenog podkasta pod zaštitom Međunarodnog PEN centra, „Dobar loš zao“!

U prvom delu emisije, Nenad Kulačin i Marko Vidojković su u svečanom tonu čestitali psihu na poznavanju ruskog jezika, šlihtanju Kinezima, ispoljenom strahu od izbora i rešenosti da i ubuduće laže Evropsku uniju.

Gost je, kao i u jubilarnoj 300. epizodi, naš slavni karikaturista, Dušan Petričić.

Dušanove radove je milina gledati, a njega milina slušati. Oštar prema režimu, a očinski raspoložen prema studentima, on je secirao aktuelnu situaciju, naročito pitanje vanrednih izbora.

Petričić je govorio o tome kako treba pošteni policajci i vojnici da se postave prema „glavnom zlotvoru“, a digao je glas za uhapšene u Novom Sadu.

Ovo je naravno samo delić novog spektakularnog DLZ intervjua, u kome su zapažen deo imala pitanja sa Patreona.

U Magarećem kutku čućete šta sva deca misle o Vučiću.

Da bi DLZ opstao, pretplatite se na patreon.com/ucutatinecemo ili pošaljite donaciju na PayPal dlz.istern@gmail.com

Radar Forum – Milićević i Pantelić: Postoji materijal za ozbiljnu istragu o delovanju patrijarha

Nova.rs
Iz sfere o kojoj se u Srbiji najčešće govori u frazama i zaklonima “tradicije”, teolozi Milićević i Pantelić pokušavaju da precizno sagledaju stanje crkvenih i državnih institucija, zarobljenih u sopstvenom oportunizmu.
Iz sfere o kojoj se u Srbiji najčešće govori u frazama i zaklonima “tradicije”, teolozi Milićević i Pantelić pokušavaju da precizno sagledaju stanje crkvenih i državnih institucija, zarobljenih u sopstvenom oportunizmu. Kako primećuje Blagoje Pantelić, upravo pred sutrašnji početak Sabora SPC otvara se prilika da se pokrene i istraga o kanonskoj i moralnoj odgovornosti samog patrijarha.

U novoj epizodi Radar Foruma, domaćin Vukašin Milićević, teolog i predsednik Fondacije „Ljuba Davidović“, ugostio je kolegu, teologa Blagoja Pantelića. Sagovornici pokreću pitanje sekularnosti koje prestaje da bude politička tema i postaje pitanje moralnog preživljavanja. Umesto jasnog razgraničenja nadležnosti, Srbija svedoči simbiozi crkvenih i državnih struktura moći, u kojoj su verski autoriteti postali produžena ruka autoritarnog režima.

I dok se zvanična crkvena retorika utapa u, kako kažu, floskule o očuvanju tradicionalnih vrednosti, stvarnost priča drugu priču. Pantelić to formuliše bez uvijanja. „Ono što imamo trenutno u državi, najprostije govoreći, imamo jednu grupu ljudi koja pokušava da državni, narodni novac učini privatnim novcem, svojim. U crkvi imamo nešto slično – jednu grupu ljudi koja crkveni novac želi da učini privatnim novcem. Zato će oni bez problema stati uz ovaj režim, jer im to omogućava jedan lagodan život, ozbiljne izvore prihoda.“

Svi pogledi sada su usmereni ka predstojećem Saboru Srpske pravoslavne crkve, zakazanom za sutra, na kojem bi, barem teoretski, mogla da se pokrene ozbiljna rasprava o ovim problemima.
„Većina njih se plaši tzv. dvoglavog crkvenog vrha i njima se najviše isplati da dođu u Beograd, budu tu pet dana, odu na ručak kod predsednika, spakuju se i vrate se svojim kućama, eparhijama i – nikom ništa. Da li će se sada to ponoviti? Ne znam, nadam se da neće. Postoji materijal za ozbiljnu istragu o delovanju patrijarha. Nadam se da postoji broj ljudi, broj episkopa, koji će imati hrabrost i da ustanu. Ja verujem da ima”, optimističan je Pantelić.