U ovoj epizodi razgovarali smo sa Draganom Čabarkapom, senior developerom i osnivačem DevClub-a.  

DevClub je zajednica programera, koja postoji manje od godinu dana, tačnije, od marta 2019. godine. S obzirom na količinu znanja koju dijele u vidu kurseva, radionica, jednodnevnih predavanja, kao i otvorenost za saradnju sa drugim zajednicama i organizacijama, nije iznenađujući ni kontinuirani rast broja članova. Potreba za kreiranjem zajednice poput ove postojala je mnogo godina unazad, međutim, niko do sada nije pokazao odlučnost da to sprovede u djelo.

Pored edukativnih aktivosti kojima se bave, zadržali smo se na Serverless arhitekturi i potencijalima koje ima u development-u.

1:25 Kako je nastala zajednica programera, DevClub?

5:53 Šta je Serverless arhitektura?

12:45 Koji su glavni izazovi pri korišćenju Serverless arhitekture (sa osvrtom na junior developere)?

17:05 Da li DevClub planira da organizuje kurs ili obuku upotrebu za Serverless-a?

20:45 Rubi on Rails je programski jezik i framework u kom najviše radiš. Možemo li da očekujemo neki kurs za one koji bi da ga savladaju?

24:58 Koliko je početnicima koji pohadjaju radionice Dev Club-a zahtjevno da “pohvataju” sve informacije? Kakva su iskustva do sada?

28:12 Najava radionice za Epayments i kursa za AWS Developer Associates.

32:34 Koji je uslov za prijave za radionicu za Epayments?

36:11 DevClub će dati nezavisni doprinos startup programima “BoostMeUp” i “Startup Aktivator”, evo i kako.

38:53 Koliko rada i znanja je potrebno polaznicima koji za startup programe budu aplicirali radeći sa DevClub-om?

Ugostili smo jednog od osnivača Unije mladih preduzetnika Crne Gore – UMPCG, Uroša Bulatovića i saznali kakav je osjećaj graditi od nule, biti spreman da učiš i da se prilagođavaš i ono najvažnije, vjerovati da možeš da budeš nosilac promjena.

Biti preduzetnik je u najmanju ruku odluka da u potpunosti preuzmemo odgovornost za svoje postupke, a pored toga i predivno putovanje na kom otkrijemo šta smo zaista sposobni da uradimo trudeći se svakog dana, ali i zahvaljujući vjeri da to može. Sa druge strane, biti neko ko stvara zajednicu mladih preduzetnika i pomaže im svakodnevno u prevazilaženju prepreka je tek posebna priča, koju je Uroš u ovoj epizoodi lijepo predstavio.

1:21 Kako izgleda uloga osnivača Unije?

3:17  S obzirom na to da ste prva organizacija ovog tipa u Crnoj Gori, da li postoji neko ko vas mentoriše i pomaže da definišete ciljeve i aktivnosti?

5:00 Kakav je osjećaj raditi sa preduzetnicima i onima koji imaju ideju, ali ne znaju kako da je realizuju?

10:10 Koji su glavni benefiti koje član Unije ostvaruje?

14:33 Trenutno radite na novom projektu za 2020. godinu. Reci nam nešto više o tome.

17:04 Koliko će da traje obuka za polaznike?

U ovoj epizodi govorimo o preduzetništvu. Kraj je godine, pa smo u tom stilu, razgovarali o postignutim rezultatima, ali i planovima za naredni period. Koliko god preduzetnička ideja djeluje kao “provjerena” ili kao siguran uspjeh, faktori koji mogu uticati na rezultat su često nepredvidivi. Kombinacija znanja, iskustva, karakternih osobina i navika, ali i okolnosti u kojima se biznis razvija zajedno čine da predzetnički put bude sve, samo ne monoton.

O  tome šta čini dobrog preduzetnika, koje osobine se izgrađuju na tom putu, je li potrebno “da se rodiš sa tim” ili se to uči, zatim, koje su prepreke sa kojima se većina preduzetnika suočava i još mnogo čemu, razgovarali smo sa gošćom, Anđelom Lazarević. Anđela je Country Manager i predstavnica franšize za Crnu Goru,  My Guide Montenegro, sa dugogodišnjim iskustvom u preduzetništvu i marketingu. Poslušajte šta ima da kaže o svojim iskustvima i zašto je teško stati  kad se jednom otisneš u preduzetničke vode.

01:15 Kako se rodila ideja da se baviš preduzetništvom? Koja je tvoja uloga u MyGuideMontenegro?

04:27 Da li te je pokretanje franšize zaštitilo od rizika koje preduzetništvo nosi sa sobom?

07:25 Koje osobine bi navela kao neophodne da uspiješ u preduzetništvu?

12:06 Šta su najveće prepreke za pokretanje biznisa u Crnoj Gori?

18:25 Puno je predrasuda o savršenom i slobodnijem životu preduzetnika i freelancera. Suočavaš li se sa nerazumijevanjem zajednice dok razvijaš posao i istovremeno rješavaš ogroman broj problema koji se na prvi pogled i ne vide?

21:50 Nova biznis ideja koju uveliko razvijaš se čini kao dobar primjer društveno odgovornog preduzetništva. Reci nam nešto više o tome.

Programeri znaju da postoji više rješenja za neki problem i imaju tendenciju da traže najpametnije rješenje za problem, bez obzira na to što znaju da ih to često košta živaca. “Jeste da moj kod već radi, ali ja ću da ga napravim da izgleda ko poezija!” 

Gost prve epizode druge sezone Switch podkasta je Bojan Ćinćur, developer sa preko deset godina radnog iskustva na međunarodnom tržištu. 

Sa Bojanom smo razgovarali o putovanju koje počinje upisom studija programiranja, a vodi ka uspješnoj karijeri, finansijskoj nezavisnosti i ostvarivanju ciljeva kroz neprestano učenje i usavršavanje. 

Zašto je empatija jedan od ključnih faktora uspjeha u polju programiranja? Kako su Google-ove politike načina rada omogućile da nastane Gmail? Zašto programeri ne mogu da spavaju noću? Zašto je mentorstvo bolje od bilo kakvog kursa? Kako da steknete praksu u Google-u već tokom studija?

Odgovore na ova pitanja, a zatim i konkretne i korisne savjete za postavljanje dobre osnove za izgradnju karijere u programiranju, traženje posla i prevazilaženje izazova koje ovaj karijerni put donosi pronađite u ovom podkastu!

1:00 Šta više obrazovanje pruža ljudima koji odluče da upišu studije programiranja u Crnoj Gori?

1:55 Da li su studije na našim fakultetima savremene, i da li su studijski programi prilagođeni tržištu rada? Da li su dobra osnova za građenje karijere u ovoj oblasti? 

4:40 Da li postoji dovoljno praktičnog rada na studijama? Da li studenti imaju dovoljno prostora da vježbaju to čime će se baviti, ili treba sami da pronađu vremena da rade na tome? 

7:11 Šta čeka diplomirane studente programiranja kada izađu sa fakulteta sa dipomom?

10:02 Kažeš da je jako važno da studenti umiju da uče. Šta je nešto što je, u vezi sa tim, ključno što mogu da urade da bi postavili dobre temelje za građenje sebe i dalje usavršavanje?

12:40 Rekao si da su studenti često u zabludi da su svršeni programeri kad završe studije. Kako se postaje dobar programer?

16:18 Da li je potrebno da jedan programer ima liderske vještine da bi se mogao uspješno baviti ovim poslom? 

20:39 Kako naći prvi posao, i kako onda napraviti tranziciju od prvog posla do pravog posla? 

25:50 Koje su vještine u oboj oblasti najtraženije i najplaćenije danas na tržištu? Koji je set vještina potrebno imati da biste uspješno postojali na tržištu rada?

29:50 Na koji način jedan programer može da dostigne svoj cilj, odnosno da izgradi set vještina koje su mu potrebne da bi nezavisno obavljao posao u oblasti koja mu se dopada i da bi ostvario svoj finansijski cilj?  

33:04 Koji su kvalitetni, a lako dostupni načini usavršavanja i daljeg obrazovanja i učenja? Šta još studenti mogu da pronađu?

36:06 Koliko iskustvo stečeno u Crnoj Gori može da pripremi programere za rad na međunarodnom tržištu, bilo da je remote ili freelance rad?

41:28 Što se tiče freelance poslova, mi često preporučujemo ljudima da probaju sa upwork.com, freelancer.com, fiverr.com, a da li ti naročito preporučuješ neku platformu? I, još bitnije – gdje tražiti remote posao?

44:54 Kako treba da izgleda portfolio i online prisustvo nekoga ko traži zaposlenje u oblasti programiranja?

46:18 Da li imaš još neki savjet za studente i studentkinje programiranje?

Korisni linkovi

Tokom razgovora, Bojan je podijelio gdje možete tražiti praksu tokom studija, kako da se pridružite open source zajednicama da biste radili na vašim vještinama, gdje da potražite remote posao… Evo linkova koje smo obećali da ćemo obezbijediti za vas:

Design Patterns: Elements of Reusable Object-Oriented Software je knjiga koju Bojan preporučuje studentima u svrhu usavršavanja znanja o design patterns. 

Google Summer of Code: ovdje možete saznati više o ljetnjoj praksi za studente programiranja koju organizuje Google i pronaći formu za prijavu.

Ovo su open source zajednice kojima se možete pridružiti u cilju razvijanja svojih vještina kroz rad na većim projektima i mentorstvo od strane iskusnijih programera koji učestvuju u projektima:

• GitLab
• GitHub
• Visual Studio Code

Takođe, iskoristite GitHub za kreiranje vašeg onlajn portfolia koji će vam pomoći pri traženju posla. 

Freelance posao možete tražiti brojnim platformama koje smo izdvojili iznad, a remote posao možete tražiti koristeći LinkedIn Jobs, Google, a jedan sajt koji Bojan naročito preporučuje je Angel List.

Naravno, ovo je tek djelić onoga što možete naći na internetu a da vam može koristiti, pa se nemojte ustručavati da istražujete, ili, kako naš sagovornik sugeriše, ako ne znate gdje nešto da nađete: probajte na lmgtfy.com!

NIjesu svi kursevui koji postoje nužno dobri i dobro je kad možete sebi da uštedite vrijeme i “naletite” baš na one koji vama odgovaraju.
Neformalna edukacija u svijetu marketinga je praktično najbolje što možete da uradite za sebe. Pored praktičnog znanja, koje je neophodo u svakom poslu, marketing tj. advertising se mijenjaju toliko velikom brzinom, da je potrebno da gotovo svakodnevno provjeravamo, testeiramo i naravno, informišemo se o novonastalim situacijama. Pošto formalno obrazvanje više služi tome da nas usmjeri i iskristališe način na koji razmišljamo, teško da će bilo koji fakultet biti u mogućnosti da baš u potpunosti isprati sve novine koje se dešavaju u tako kratkom roku. Da ne pominjemo naše fakultete i literaturu koja se nije mijenjala godinama unazad.
U ovoj epizodi govorimo o kursevima koje bi obavezno trebalo da poslušate ako ste (budući) marketar. Pomoći će vam da unaprijedite vještine na najefikasniji mogući način, a osim toga, većina je besplatna. Pored kurseva, za koje imate i linkove za pristup, savjetujemo još nešto – ne tražite brz način da nešto naučite, u marketingu to može puno da vas košta. Loše segmentirana publika, neprofesionalan pristup ili pogrešna reklamna poruka ponekad rezultiraju katastrofalnim rezultatima po brend ili kompaniju. Samo temeljno učenje i ozbiljan pristup ka razumijevanju stvarnih potreba kupaca mogu da znače dugoročan uspjeh, a sve to podrazumijeva konstantno ulaganje u obrazovanje i puno rada.

1:15 Facebook Blueprint – https://www.facebook.com/business/learn
4:18 Hubspot – Inbound Marketing Course – https://academy.hubspot.com/courses/inbound-marketing
7:19 Google Analytics – https://analytics.google.com/analytics/academy/
10:03 Hubspot – Social Media Certification – https://academy.hubspot.com/courses/social-media
14:08 Udemy – “How I hit first on Google” – https://www.udemy.com/seo-ultimate-guide/
16:00 Hubspot – SEO Course – https://academy.hubspot.com/courses/seo-training
18:29 NMKI – Stefan Gajić – https://stefangajic.com/najjaci-marketing-kurs-ikada/
20:27 Hubspot – Business Blogging – https://academy.hubspot.com/courses/blogging-training

Ove godine smo tokom Spark konferencije imali priliku da razgovaramo o razvoju startup preduzeća sa Džonom Burkartom, jednim od sudija Spark.me startup takmičenja.

Džon Burkart je predavač i govornik, autor, osnivač TBC Global konsultantske agencije i bavi se, između ostalog, content strategijom. Osim toga, Džon je već osam puta govorio na najvećem tech i startup festivalu na svijetu — SXSW, gdje je i savjetnik odbora već pet godina.

Tokom jedne od pauza na konferenciji, sa Džonom smo razgovarali o elementima uspješnog startup-a, ključnim koracima koji će vam pomoći da pretvorite vašu ideju u unosni startup, kvalitetnoj prezentaciji vašeg startup-a žiriju i investitorima i razlikama između investicije i prihoda.

Ako planirate da se prijavite na startup takmičenje Spark.me konferencije naredne godine i dobijete priliku da predstavite svoj startup na TechCrunch konferenciji u San Francisku, Džon vam daje tri savjeta koja će vam pomoći da osvojite prvo mjesto!

This year, during the Spark.me conference, we had a chance to talk about startup development with Jon Burkhart, one of the judges of the Spark.me Startup Competition.

Jon is a keynote speaker, author, content strategist, and founder of TBC Global marketing consultancy. Moreover, he is the eight time speaker at the world’s largest tech and startup festival, South by Southwest (SXSW), and a board advisory of the festival for five years.

During one of the short breaks at the conference, we talked with Jon about elements of a successful startup, crucial steps to help you turn your idea into a lucrative startup, delivering a quality pitch to investors or judges, differences between investment and revenue, and more.

If you’re planning to apply for next year’s Spark.me startup competition and get a chance to represent your startup at TechCrunch, Jon has the three tips that will help you win the competition!

1:38 You are one of the judges at this year’s startup competition at Spark.me, and you have had a glance over dozens of startups born in the Balkans. What are your impressions?

2:43 What is the most crucial thing you have to have when you want to turn your idea into a lucrative startup?

4:28 When you listen to startup pitches, one question you always ask is: “Why should YOU get this award/investment?” What are the elements of the ideal answer to that question?

6:07 Why is choosing the right competition or investor that relates to your product or service of crucial importance?

7:14 One of the common misconceptions is that investment = revenue. That kind of attitude often makes startup fails. What’s your advice on this problem?

8:36 Would you advise entrepreneurs from the Balkans to create global products/services, or to build something here, locally?

10:40 What are the three tips you have for anyone who plans to apply for next year’s startup competition at Spark.me and try to win a trip to TechCrunch?

Svi mi učimo na sebi svojstven način. To je nešto što se gradi na osnovu dostupnih izvora – nekad su to bile samo knjige i živa riječ, a danas, na zadovoljstvo svih nas, imamo mnogo više medijuma zahvaljujći kojima se obrazujemo i usavršavamo. Ipak, vjerujemo da su knjige i dalje najefektivniji i najkvalitetniji način da učimo, pa smo pripremile nekoliko preporuka.
Peta epizoda „Knjige koje će te naučiti kako da radiš pametno“ daće vam dovoljno materijala za učenje u narednih par mjeseci. Nakon što ih pročitate, moći ćete da unaprijedite svoje vještine, a vjerovatno ćete biti motivisani da čitate još i više (što nam je i cilj ☺ ). Pažljivo smo birale knjige koje su usko povezane sa upaređenjem produktivnosti, marketingom i brendingom. Ako je to nešto čime se bavite ili želite da počnete, ovo je epizoda za vas.

02:15 „The Mom Test“ – Rob Fitzpatrick
07:51 „Blue Ocean Strategy“ – W. Chan Kim i Renee Mauborgne
12:21 „User Guide to Creative Ideas“ – Dave Birss
16:35 „The Brand Gap“ Marty Neumeier
23:06 „#Now“ Max Mckeown
28:22 „Deep Work“ Cal Newport

U četvrtoj epizodi Propelerovog podcasta govorili smo o preduzetništvu. Kao i u prethodnih nekoliko epizoda, odlučii smo da razgovaramo sa nekim ko nam može reći nešto više o tome na osnovu ličnog iskustva. Naš gost je Tina Kuzman, jedna od osnivačica, a ujedno i PR kreativnog studija Open Box. Open Box je počeo sa radom kao studio za 3D štampu, grafički dizajn i audiovizuelnu produkciju. Međutim, za vrlo kratak period uočili su da kreativni pristup koji koriste u trenutnom poslu ima mnogo širu primjenu poput obrazovanja i odgovornog preduzetništva. Nešto više o tome možete čuti u četvrtoj epizodi.

1:21 Počeci u Open Box studiju; Šta preduzetništvo predstavlja za vas?

4:46 Kako posmatraš praktičnu upotrebu 3D štampača u svijetu i kod nas?

8:08 Misliš li da ste spremni da postavljate nove standarde u Crnoj Gori?

14:43 Šta je Kideville?

22:00 Kako reagujemo na probleme, uloga kreativnosti, strah i način na koji (treba da) reagujemo na njega.

26:55 Kako vidiš Open Box u budućnosti?

Sve može – kako glasi naziv treće epizode Propelerovog podcasta, posvećen je priči o startupu iz Crne Gore – Meanderbug. Osim sjajne ideje o razvoju crnogorskog ruralnog turizma i misije da pruži zajednici zdrave i održive promjene baš u tom sektoru, čini se da Meanderbug teži ka tome da stvori novu potražnju u Crnoj Gori, zaobilazeći tako svoje najveće konkurente – Booking i Airbnb.

Meanderbug ima i veoma zanimljiv marketing. Pored hashtaga #svemoze, postoje još dva po kojima je ovaj startup postao popularan, a to su #crazygoodtravel i #samopolako. Naš gost, Jovan Radnić je dio Meanderbug tima, pa smo saznali nešto više o tome kako je sve počelo, zašto baš Crna Gora i kako će teći njegov dalji razvoj.

0:29 Šta je Meanderbag, kako funkcionište i zašto baš Crna Gora?

1:53 Kako teče komunikacija između vlasnika kućica i osnivača startup-a?

4:04 Koliko se sistem rezervacija razlikuje u odnosu na Booking i Airbnb?

6:54 Na čemu se bazira strategija Meanderbaga, budući da koristite sjajne hashtagove, poput #crazygoodtravel?

8:43 Otkud ti u svemu ovome? Kako si došao do toga da radiš za Meanderbug?

10:29 Planirate li širenje na druge zemlje? Vidiš li sebe u istoj kompaniji u narednih 3 ili više godina?

12:27 Šta misliš, zašto se nije desilo da neka takva ideja potekne baš iz Crne Gore?

Druga epizoda našeg podcasta je spremna. Razmišljali smo o frilenserima i njihovom načinu života, koji je vrlo često izazovan iako većina posmatra ovakav način života kao mogućnost da radiš „kad hoćeš i odakle hoćeš“. Istina je da svi oni mogu da organizuju svoje vrijeme kako im najviše odgovara, ali isto tako i žrtvuju društveni život koji bi inače imali u kompaniji, tj. poslu sa punim radnim vremenom. O tome smo porazgovarali sa Andrjanom Vešović, ili kako je mnogi poznaju – Zombijanom. Andrijana je vizuelna umjetnica, ilustratorka, koja se bavi frilens poslovima. Iako tvrdi da nije influenser, Andrijana svojim načinom života i stavovima koje jasno izražava, uz sebe ima ogroman broj ljudi koji aktivno prati njen rad i raduje se svakom novom.

Zombijana i Anja, koja je bila host ove epizode su frilenserke, pa su imale o mnogo čemu da prodiskutuju, a sve to možete da poslušate u drugoj epizodi pod nazivom „Biti samo svoj“. Ako postoji nešto konkretno što biste voljeli da čujete, postavili smo spisak pitanja, pa samo odaberite vrijeme.

(1:37)Kako si počela da se baviš frilensingom?

(3:04)Šta misliš, koliko je teško naći posao kao frilenser?

(5:10)Koliko teško ti je palo to što moraš da koristiš tajmer i koja je to prava mjera u kojoj ne „zakidaš“ ni sebe ni klijenta u tome što radiš?

(7:53)Koliko u prosjeku traje projekat koji dobiješ u domenu ilustracije i dizajna i da li uglavnom radiš na One-Time projektima ili otvaruješ dugoročnije saradnje sa klijentima?

(10:18)S obzirom na to da imaš jako puno ilustracija na Instagramu, kao i pratilaca koji su poprilično aktivni, koliko ti to pomaže pri nalaženju poslova?

(11:44)Pomenula si da si ranije imala nekoliko „običnih“ poslova od 9 do 5 i u kancelariji – kako to porediš sa frilensingom i uopšte odnos prema tvom znanju i poštovanju tvog vremena?

(16:18)Kakav odnos imaš prema neizvjesnosti u finansijskom smislu, a koja je neizbježna u frilensingu?

(22:07)Kako rješavaš problem moguće izolacije i preklapanja ličnog i profesionalnog prostora?

(26:05)Šta misliš o coworkingu generalno i kako ti se sviđaju prostori koji postoje u Podgorici?

(28:35)Koliko je važno brinuti o mentalnom zdravlju i biti psihički stabilan kad se baviš frilensingom?

(33:40)Često kažeš da iako utičeš na ljude nijesi influenser po zanimanju,ali postoji puno toga što zapravo radiš bez finansijske naknade. Zašto to radiš kako se osjećaš povodom toga?

(37:30)Šta savjetuješ ljudima koji žele da budu frilenseri?