Prvi maj se obilježava u znak sjećanja na oko 40.000 radnika iz Čikaga koji su, tražeći bolje uslove života, stupili u štrajk 1886. tražeći osmosatno radno vrijeme. U sukobima sa policijom, poginulo je više od 200 radnika, mnogi su uhapšeni, a osmoro je osuđeno na smrt. U znak sjećanja na taj događaj 1. maj se od 1889. obilježava kao Međunarodni praznik rada. Nakon gotovo vijek i po, postavljamo pitanje – što je nama danas Prvi maj?

U samo mjesec dana u Republici Srpskoj su u javni diskurs dospjeli nacrti zakona, ideje i odluke kojima se kriminalizuje kleveta, nevladine organizacije i rad civilnog društva podvode pod strane agente, moguća zabrana za pripadnike LGBTIQ populacije da prilaze obrazovnim ustanovama, te zamrzavanje odnosa Republike Srpske sa ambasada Sjedinjenih Država i Velike Britanije u BiH. Zbog čega predsjednik RS-a Milorad Dodik sada povlači ove poteze i šta kroz njih želi da uradi? Slušajte u ZIP podcastu u kojem Lejli Omeragić Ćatić odgovore na ova pitanja daje Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost u Berlinu.

Da li odgajamo mlade koji će biti posmatrači ili akteri promjena? Da li su „eho sobe“ nadglasale dijalog u javnom prostoru? To su neka od pitanja koja u Budvi postavljamo u razgovoru sa mladim debaterima o kulturi dijaloga, kao kamenu temeljcu demokratije i promjena.

Rezervacija mesecima unapred i pune sale – tako u Beogradu izgleda odlazak na premijerne predstave sezone. A van glavnog grada, kragujevačko pozorište, najstarije u Srbiji, decenijama čeka novu zgradu. Grad Bor nema pozorišni ansambl, a subotički glumci 16 godina čekaju da se usele u novu zgradu.
Dok država obećava ulaganja, glumci upozoravaju da skromna izdvajanja za kulturu, koja su manja od jednog procenta budžeta Srbije, jedva pokrivaju minimum troškova pozorišta.

Prijavi nasilje, bježi od nasilnika u sigurnu kuću, započni proces, osamostali se. Sve ovo žene čuju kada govorimo o nasilju kroz koje neke od njih prolaze. Ali, gdje početi? Kako prijaviti? Kome se obratiti? I kako dobiti podršku? Lejla Omeragić Ćatić pokušala je da prođe kroz ova pitanja u ZIP podcastu sa Melihom Sendić iz Centra ženskih prava Zenica, Slađanom Milovanović iz Fondacije Lara, Ajnom Jusić iz udruženja Zaboravljena djeca rata i drugima.

Bila je prva vozačica u Crnoj Gori, fotografkinja, išla u lov. Bavila se politikom, govorila francuski, njemački i ruski jezik i bila savjetnica svoga oca crnogorskog kralja Nikole. Ovo je priča o princezi koja je rođena na kraljevskom dvoru, a nakon skoro pola vijeka egzila, umrla u tuđini i siromaštvu. Danas u Crnoj Gori prvi autoput nosi njeno ime, a u rodnom Cetinju je dobila spomenik. Njena svestrana ličnost, otresitost i hrabrost, razlog je što roditelji i danas kćerkama daju njeno ime. Ovo je priča o princezi Kseniji.

Godine 2022, tri decenije nakon što su antiratni aktivisti i aktivistkinje u Srbiji ustali protiv krvavog rata u socijalističkoj Jugoslaviji koji je krenuo iz Beograda, na drugom kraju Evrope počeo je novi rat. 

„Najteže je govoriti protiv rata kada se on događa“, kaže istoričarka Sanja Radović.  

Ruska invazija na Ukrajinu je za godinu dana odnela desetine hiljada života, razorila čitave gradove i raselila milione. 

Kroz razgovore sa onima koji su se protivili ratu, kako u Srbiji devedesetih, tako i u Rusiji 2022, podkast ZIP pokušava da odgovori na pitanje: kako se boriti se za mir dok vlasti otvaraju frontove?

Kotorski karneval čuva tradiciju dužu od pola milenija. I ovog februara se širom Boke Kotorske pripremaju karnevalske grupe, u tajnosti šiju maske, pišu tužbe i odbrane za suđenje Karnevalu – krivcu za sve loše što nam se desilo lani, pa će njegovim spaljivanjem svo zlo biti pretvoreno u prah i pepeo. Na dan karnevala izlazi Karampana, satirični list koji nastaje od duhovitih dosjetki na bokeškom dijalektu, a fešti prethodi karnevalska trpeza „papalada ala maka“. Maškarama se tjera zima, slavi život i nasljeđe koje povezuje Boku sa mediteranskom kolijevkom civilizacije.

Da li ste se ikada pitali kako se biraju ambasadori i ambasadorice Bosne i Hercegovine? Kako im izgleda jedan radni dan i kako mogu pomoći građanima? U potrazi za odgovorima Lejla je razgovarala sa ambasadoricom Bosne i Hercegovine u Češkoj Martinom Mlinarević, ali i sa stručnjakom za međunarodne odnose i diplomatiju Jasminom Hasićem. U ZIP-u saznajte kako oni ocjenjuju bh. diplomatiju i šta kažu građani kakvo im je iskustvo sa ambasadama.

Više od tri hiljade diviljih deponija registrovano je u poslednjem izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine Srbije, a od toga gotovo 1.500 nije bilo očišćeno.  
Polovina otpada je na gradskim smetlištima, uz rizik po zdravlje ljudi i često bez kontrole šta se tamo odnosi.  
U ovoj epizodi ZIP-a pričamo o deponijama, zagađenim rekama i reciklaži. I tražimo odgovor na pitanje šta da se radi sa onim što svaka balkanska kuća ima – kesom sa plastičnim kesama.