Greta Thunberg: Lice globalnog pokreta za klimu – novembar/studeni 30, 2021

Između redova - RSE
Greta Thunberg je kao 15-godišnjakinja odlučila da jednog petka u avgustu 2018. ne ode u školu, već da se pojavi pred švedskim parlamentom noseći transparent na kojem je pisalo „Školski štrajk za klimu“.
Greta Thunberg je kao 15-godišnjakinja odlučila da jednog petka u avgustu 2018. ne ode u školu, već da se pojavi pred švedskim parlamentom noseći transparent na kojem je pisalo „Školski štrajk za klimu“. Njena mala kampanja postala je globalni pokret – “Petak za klimu” i inspiracija hiljadama mladih da organizuju svoje štrajkove tražeći bolje klimatske politike i konkretne akcije od svjetskih lidera. Aktivizam za klimu, tokom svega tri godine od pojave švedske tinejdžerke, dobio je na zamahu – milioni ljudi sada ozbiljno shvataju, razmišljaju i djeluju po pitanju klimatske krize.

Porfirije: Moderni patrijarh ili isti kao prethodnici? – oktobar/listopad 15, 2021

Između redova - RSE
Patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije citira Džonija Štulića, ruča sa beskućnicima, ima naloge na Instagramu i Facebooku.
Patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije citira Džonija Štulića, ruča sa beskućnicima, ima naloge na Instagramu i Facebooku. No, bez obzira na ove poteze koji su stekli simpatije javnosti, za neke nije bilo razumevanja. Poput davanja najvišeg crkvenog ordena jednom od protagonista režima Slobodana Miloševića 90-ih godina, te sletanja helikopterom pred manastir na Cetinju zbog ustoličenja mitropolita crnogorskog primorskog. Koliko je zaista Porfirje iskoračio iz konzervativizma SPC-a na čije čelo je izabran u februaru ove godine?

Odlazak Angele Merkel: Od najpotcenjenije do najmoćnije političarke na svetu – septembar/rujan 20, 2021

Između redova - RSE
Nakon 16 godina na čelu nemačke vlade Angela Merkel odlazi sa političke scene.
Nakon 16 godina na čelu nemačke vlade Angela Merkel odlazi sa političke scene. Mnogi su je potcenjivali kada je ušla u politiku kao devojčica odrasla na komunističkom istoku, da bi ubrzo postala najmoćnija žena na svetu, de fakto lider Evrope, kancelarka koju Nemci često zovu „mutti“, odnosno „mama“. Njen mandat su obeležile krize u čijem rešavanju je imala ključnu ulogu. Kao što je imala osećaj za trenutak u donošenju najvažnijih odluka, tako je i očito u pravo vreme procenila da treba da ode bez prevelike pompe.

Kučan: Milošević nije ‘zabio ekser’ u ‘mrtvački sanduk’ Jugoslavije – juni/lipanj 24, 2021

Između redova - RSE
Mislim to je bilo logični nastavak procesa koji su nekako tinjali pa onda postali sve otvoreniji u Jugoslaviji, kaže za RSE Milan Kučan, najuticajniji političar u Sloveniji u drugoj polovini 1980-ih i njen predsednik u vreme osamostaljenja.
Mislim to je bilo logični nastavak procesa koji su nekako tinjali pa onda postali sve otvoreniji u Jugoslaviji, kaže za RSE Milan Kučan, najuticajniji političar u Sloveniji u drugoj polovini 1980-ih i njen predsednik u vreme osamostaljenja.

‘Ne postoji balkanska posebnost’ – juni/lipanj 23, 2021

Između redova - RSE
“Ne postoji balkanska posebnost,” kaže za RSE Mari Žanin Čalić, profesorka Univerziteta u Minhenu povodom 30 godina od raspada Jugoslavije.

“Dubravka Stojanović je napisala da zbivanja u Evropi u velikoj meri podsećaju na to što se dogodilo u Jugoslaviji tokom 1980-ih, pre svega u Srbiji, sa jačanjem nacionalizma i populizma.

“Ne postoji balkanska posebnost,” kaže za RSE Mari Žanin Čalić, profesorka Univerziteta u Minhenu povodom 30 godina od raspada Jugoslavije.

“Dubravka Stojanović je napisala da zbivanja u Evropi u velikoj meri podsećaju na to što se dogodilo u Jugoslaviji tokom 1980-ih, pre svega u Srbiji, sa jačanjem nacionalizma i populizma. To znači da su procesi u Srbiji samo prethodili onome što će se kasnije dogoditi na Zapadu, što je uznemiravajuće.
Dakle, to što se desilo u Jugoslaviji moguće je verovatno i drugde,” ističe Čalić.

Povodom 30 godina od raspada Jugoslavije u posebnom izdanju podcasta ‘Između redova’ donosimo razgovor Dragana Štavljanina sa Mari Žanin Čalić profesorkom Univerziteta u Minhenu i Susan Woodward profesorkom Univerziteta u New Yorku.

Fukuyama za RSE: Opravdani oprez EU prema Srbiji – juni/lipanj 07, 2021

Između redova - RSE
„Evropska unija zapravo ima dobar razlog za oprez prilikom prijema zemlje poput Srbije jer mislim da postoje neke neliberalne i autokratske tendencije u toj državi.
„Evropska unija zapravo ima dobar razlog za oprez prilikom prijema zemlje poput Srbije jer mislim da postoje neke neliberalne i autokratske tendencije u toj državi. I to otvara put Kini“, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Frensis Fukujama (Francis Fukuyama), profesor Univerziteta Standford i autor čuvene knjige “Kraj istorije i poslednji čovek”.

Šta je ‘zgrešio’ Nebojša Stefanović? – juni/lipanj 04, 2021

Između redova - RSE
Nebojša Stefanović je nepodoban za vladajuću Srpsku naprednu stranku, u kojoj je nakon zahteva lokalnih odbora podneo ostavku na mesto čelnika beogradskog odbora, ali je za sada neupitno njegovo mesto ministra obrane, potpredsednika Vlade Srbije i šefa Biroa za koordinaciju službi bezbednosti.
Nebojša Stefanović je nepodoban za vladajuću Srpsku naprednu stranku, u kojoj je nakon zahteva lokalnih odbora podneo ostavku na mesto čelnika beogradskog odbora, ali je za sada neupitno njegovo mesto ministra obrane, potpredsednika Vlade Srbije i šefa Biroa za koordinaciju službi bezbednosti. Stranački odbori zahtevali su njegovu smenu zbog nereagovanja na navodno prisluškivanje predsednika Srbije Aleksandra Vučića u vreme kada je bio na čelu MUP-a.

Koji je put Stefanović prešao od jednog od najbližih saradnika lidera stranke i predsednika Srbije Aleksandra Vučića do toga da ga stranačke kolege izbegavaju na sednici Glavnog odbora, slušajte u ‘Između redova’.

Aleksej Navaljni: Od antikorupcijskog aktiviste do ekstremiste u Rusiji – maj/svibanj 31, 2021

Između redova - RSE
Više od decenije Aleksej Navaljni targetira rusku političku elitu u svojim antikorupcijskim istragama, vodi političke proteste i poziva na glasanje protiv predsjednika Rusije Vladimira Putina.
Više od decenije Aleksej Navaljni targetira rusku političku elitu u svojim antikorupcijskim istragama, vodi političke proteste i poziva na glasanje protiv predsjednika Rusije Vladimira Putina.

Nije uspio da bude direktni protivkandidat Putinu na izborima zbog toga što je proglašen krivim za malverzacije – predsuda kojom je automatski diskvalifikovan za kandidovanje na izborima. 

Nakon pokušaja trovanja agensom novičok i petomjesečnog oporavka u Njemačkoj bolnici dobrovoljno se vratio u Rusiju.

Kako je Navaljni od aktiviste za Kremlj postao ‘ekstremista’ poslušajte u podcastu “Između redova”.

Quo vadis Jasmila? – april/travanj 24, 2021

Između redova - RSE
Zlatni medvjded, nominacije za Oskara, Baftu, brojne druge nagrade, priznanja i žene u fokusu filmova koji se bore protiv poricanja, za kulturu sjećanja i pomirenje.
Zlatni medvjded, nominacije za Oskara, Baftu, brojne druge nagrade, priznanja i žene u fokusu filmova koji se bore protiv poricanja, za kulturu sjećanja i pomirenje.

Ovako nam u ovoj epizodi ‘Između redova’ Milorad Milojević predstavlja put Jasmile Žbanić, jedne od najznačajnijih bosanskohercegovačkih režiserki. Od Grbavice, preko njenih drugih filmova, pa do Quo vadis Aida, poslušajte kako se feministički pristup ogleda u filmovima Jasmile Žbanić, kao i na koji način umjetnost može da vodi polemiku o odnosu sadašnjost prema prošlosti.

Mira Furlan: Udahni, izdahni, to je sve – februar/veljača 23, 2021

Između redova - RSE
Glumica Mira Furlan preminula je 20. januara od posljedica virusa Zapadnog Nila.
Glumica Mira Furlan preminula je 20. januara od posljedica virusa Zapadnog Nila. Ova ikona jugoslovenskog glumišta na početku devedesetih odlazi u Ameriku, gdje će se snaći i igrati u nekim ostvarenjima, ali nikada doživjeti zvjezdani status koji ima na prostoru bivše Jugoslavije i danas.

Šta je tako uznemirilo javnost bivše Jugoslavije nakon smrti Mire Furlan? Zašto je toliko ljudi imalo potrebu da na mrežama i u medijima podijeli osjećanja? Da li smo se u njenoj priči prepoznali? Slušajte u ovoj epizodi podcasta Između redova. Također ćete čuti dijelove Mirinog pisma upućenog sugrađanima 91.godine, koje je u javnosti zaživjelo tek nakon njene smrti, a koje su za nas čitali su i komentarisali građani Zagreba, Beograda i Sarajeva.